Međunarodna agencija Standard & Poor’s potvrdila je kreditni rejting Republike Srpske na nivou „B“, dok je izglede promijenila sa negativnih na stabilne.
Ministarstvo finansija Republike Srpske ocijenilo je da takva odluka predstavlja „jasan i nezavisan signal stabilizacije kreditne pozicije“ i potvrdu kredibiliteta politika koje se vode.
Iz Ministarstva navode da je odluka donesena u uslovima geopolitičkih neizvjesnosti i nepovoljnog globalnog ekonomskog okruženja, u kojem se i neke članice Evropske unije suočavaju sa pritiscima na kreditne rejtinge.
Kao jedan od najvažnijih razloga za promjenu izgleda navedeni su povratak Republike Srpske na međunarodno tržište kapitala i uspješna emisija euroobveznica. Ministarstvo smatra da je interesovanje investitora pokazalo da finansijsko tržište RS prepoznaje kao emitenta sposobnog da uredno izmiruje obaveze.
Međutim, šta zaista znači ocjena „B“ i da li je Republika Srpska, kako tvrde njeni zvaničnici, napredovala za dva stepenika?
Dodik: Otišli smo dva koraka naprijed
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je najnovija odluka S&P-a „ogromno priznanje“ i dokaz da je Republika Srpska otišla dva koraka naprijed.
„Ogroman podstrek našoj privredi i sigurnost za naš narod i sve ljude u Srpskoj. Sve vrijeme vodili smo odgovornu ekonomsku politiku, znali šta hoćemo i dobili smo potvrdu da smo stabilna i perspektivna ekonomija“, objavio je Dodik na društvenoj mreži Iks.
On je poručio da bi oni koji su upozoravali na nepovoljne ekonomske scenarije trebalo da se izvine građanima.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić takođe je govorio o „poboljšanju kreditnog rejtinga“, navodeći da takva odluka mnogo znači za RS. Promjenu je povezao sa ukidanjem američkih sankcija, većim prihodima i povećanom privrednom aktivnošću.
Minić je rekao da će bruto domaći proizvod dostići 20 milijardi KM, da građani u bankama imaju oko šest milijardi KM depozita te da su smanjena inflacija i povećan broj zaposlenih.
Prema njegovim riječima, u RS je 1.390 zaposlenih više nego godinu ranije, dok bi najavljeni investicioni ciklus vrijedan više od 7,4 milijarde KM trebalo da doprinese poboljšanju ukupnog stanja u društvu.
Rejting, ipak, nije povećan
U tvrdnjama da je kreditni rejting poboljšan postoji ipak jedna “manja” nepreciznost. Standard & Poor’s nije povećao ocjenu Republike Srpske. Rejting je i prije ove odluke bio „B“ i ostao je „B“.
Promijenjeni su samo izgledi, i to sa negativnih na stabilne.
Zbog toga nema osnova za tvrdnju da je RS na skali kreditnih rejtinga napredovala za dva stepenika. Nije prešla ni na „B+“, a kamoli dvije ocjene naviše.
Negativni izgledi značili su da je postojala mogućnost smanjenja rejtinga. Stabilni izgledi pokazuju da S&P sada očekuje da će ocjena „B“ vjerovatno ostati nepromijenjena, pod uslovom da RS zadrži pristup izvorima finansiranja i nakon izbora počne smanjivati budžetski deficit.
To jeste povoljnije od negativnih izgleda, ali nije isto što i povećanje kreditnog rejtinga.
Šta znači ocjena „B“?
Kreditni rejting predstavlja procjenu sposobnosti i spremnosti dužnika da svoje finansijske obaveze izmiruje u punom iznosu i na vrijeme.
Ocjena „B“ znači da S&P smatra da Republika Srpska trenutno ima kapacitet da vraća dugove. Ona ne znači da je RS u stanju bankrota ili da trenutno ne može servisirati obaveze.
Istovremeno, „B“ je niska ocjena koja pokazuje da je sposobnost vraćanja dugova osjetljiva na nepovoljne ekonomske, finansijske i političke okolnosti.
Prema zvaničnoj skali S&P-a, ocjene „BBB-“ i više pripadaju investicionom nivou i označavaju niži kreditni rizik.
Ocjene „BB+“, „BB“ i „BB-“ već se nalaze u spekulativnoj kategoriji, ali predstavljaju manji rizik od ocjena iz grupe „B“.
Ocjene „B+“, „B“ i „B-“ ukazuju na visok kreditni rizik i znatnu osjetljivost na nepovoljne okolnosti. Ocjene „CCC“ i niže označavaju veoma visok rizik da obaveze neće biti uredno izmirene, dok oznaka „D“ znači da je već došlo do neizmirenja obaveza.
Republika Srpska se, prema tome, nalazi u rizičnoj, neinvesticionoj kategoriji. BiH ima rejting „B+“, što je jednu stepenicu iznad rejtinga RS.
Poređenje sa Mađarskom i Rumunijom nije potpuno
Ministarstvo finansija RS kao dodatni argument navodi da se Mađarska i Rumunija, iako su članice Evropske unije, suočavaju sa pritiscima na svoje kreditne profile.
Tačno je da obje države trenutno imaju negativne izglede. Međutim, njihov kreditni rejting iznosi „BBB-“, što je najniža ocjena investicionog nivoa.
Mađarska i Rumunija, prema tome, uprkos negativnim izgledima imaju rejting pet stepenica viši od Republike Srpske. Zbog toga njihova pozicija nije neposredno uporediva sa položajem RS.
Negativni izgledi uz rejting „BBB-“ znače da postoji rizik da država izgubi investicioni status. Stabilni izgledi uz rejting „B“ znače da se za sada ne očekuje promjena ocjene koja je već duboko u spekulativnoj kategoriji. S&P je Mađarskoj potvrdio „BBB-“ uz negativne izglede, a isti rejting i izglede trenutno ima i Rumunija.
Izgledi popravljeni zbog mogućnosti novog zaduživanja
Najvažniji razlog za promjenu izgleda nije smanjenje duga niti ostvarivanje budžetskog suficita, već poboljšan pristup domaćem i međunarodnom tržištu kapitala.
Republika Srpska je u prvoj polovini 2026. godine emitovala dvije tranše euroobveznica u ukupnom iznosu od 750 miliona evra. Dio tog novca iskorišten je za refinansiranje euroobveznice koja je dospjela u aprilu.
Refinansiranje znači da se novim zaduženjem vraća raniji dug. Time se izbjegava problem sa trenutnim dospijećem obaveze, ali se ukupna potreba za servisiranjem duga prenosi u budućnost.
S&P procjenjuje da RS sada ima dovoljno sredstava da u narednih 12 mjeseci pokriva finansijske obaveze. Agencija očekuje i da će bolji pristup finansiranju omogućiti pokrivanje investicija i operativnog deficita bez ugrožavanja redovne otplate duga.
S&P istovremeno upozorava na slabljenje fiskalne politike
Dok Ministarstvo finansija odluku predstavlja kao potvrdu kredibiliteta ekonomske politike, izvještaj S&P-a sadrži i znatno nepovoljnije ocjene.
Agencija upozorava na osjetno slabljenje fiskalne politike, naročito zbog povećanja penzija, plata u javnom sektoru, socijalnih izdvajanja i kapitalnih investicija tokom izborne godine.
S&P očekuje da manjak nakon kapitalnih rashoda u 2026. godini dostigne približno 15 odsto prihoda. Procjenjuje se i da će poreski podržani dug, koji uključuje dug Vlade, fondova, javnih institucija i dijela javnih preduzeća, ostati na visokom nivou od približno 120 odsto konsolidovanih operativnih prihoda.
Agencija navodi da Republika Srpska ima istoriju popuštanja fiskalne discipline pred izbore. Stabilni izgledi zasnivaju se na pretpostavci da će vlast nakon oktobarskih izbora početi smanjivati deficit i usporavati rast duga.
S&P očekuje da će operativni budžet ostati u minusu četiri godine i tek 2029. preći u neznatan suficit.
Šta bi ponovo moglo oboriti rejting?
Rejting bi mogao biti smanjen ako Republika Srpska ponovo izgubi pristup međunarodnom finansiranju ili ako vlast od 2027. ne počne smanjivati operativni deficit.
Rizik predstavljaju i rast dugova javnih preduzeća, aktiviranje izdatih garancija, nove obaveze iz sudskih sporova i političke tenzije koje bi mogle otežati pristup međunarodnom kapitalu.
Za povećanje rejtinga bilo bi potrebno trajno poboljšanje budžetskih rezultata, ostvarivanje stabilnog operativnog suficita, bolja kontrola javnih preduzeća i nastavak nesmetanog pristupa bankama i tržištu kapitala.
Dobra vijest, ali ne i skok od dva stepenika
Promjena izgleda sa negativnih na stabilne jeste dobra vijest jer je smanjena neposredna opasnost od snižavanja kreditnog rejtinga.
Ipak, odluka S&P-a nije potvrda da su riješeni problemi rastućeg duga i budžetskog deficita, niti da je Republika Srpska dobila investicioni kreditni rejting.
I da zaključimo na kraju: Republika Srpska trenutno može izmirivati obaveze, između ostalog i zato što ponovo ima pristup novom zaduživanju. Sam rejting nije povećan, već je ostao na niskom i spekulativnom nivou „B“, dok su samo izgledi promijenjeni sa negativnih na stabilne.