Velika međunarodna istraga otkrila je razmjere američke politike deportovanja migranata u takozvane treće zemlje.
Od početka 2025. godine najmanje 25.447 ljudi prebačeno je u države čiji nisu državljani, dok su pojedini prethodno dobili pravnu zaštitu u SAD-u zbog opasnosti koja bi im prijetila u domovini.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa od početka 2025. godine deportovala je najmanje 25.447 migranata u treće zemlje, odnosno države sa kojima ti ljudi nemaju državljanstvo niti nužno bilo kakvu prethodnu vezu, pokazuje međunarodna novinarska istraga „The Deportation Project“.
Podaci, koje je prikupio konzorcij međunarodnih medija predvođen organizacijom Forbidden Stories, odnose se na period zaključno sa 31. avgustom 2026. godine. Oko 20.000 ljudi poslato je u Meksiko, dok su ostali prebačeni u još 27 država širom Latinske Amerike, Afrike i Pacifika.
Deportovani i ljudi kojima je prijetio progon u matičnim zemljama
Poseban dio istrage odnosi se na ljude kojima je američki imigracioni sistem ranije pružio zaštitu od deportacije u zemlje porijekla.
Guardian navodi slučaj Iranke koju je nazvao pseudonimom Nika. Ona je nakon više od godinu dana provedenih u imigracionom pritvoru dobila zaštitu koja joj je onemogućavala deportaciju u Iran zbog straha od ozbiljne štete, a zatim je puštena. Međutim, nakon ponovnog hapšenja deportovana je u Centralnoafričku Republiku, zemlju sa kojom nije imala prethodnu vezu.
„Nikada mi nisu rekli da će me deportovati u ovu zemlju. Ne znam ništa o Africi“, rekla je Nika za Guardian.
Istraga navodi i druge slučajeve u kojima su ljudi prebačeni u udaljene države iako su imali pravnu zaštitu od povratka u svoje matične zemlje. Washington Post je, u okviru istog projekta, razgovarao sa 35 ljudi deportovanih u treće zemlje i desetinama sadašnjih i bivših američkih zvaničnika, advokata i predstavnika drugih država.
SAD sklopile dogovore sa 35 država
Prema nalazima istrage, administracija je od početka Trumpovog mandata sklopila aranžmane sa 35 država koje pristaju da prime deportovane osobe koje nisu njihovi državljani.
Washington Post je, analizirajući interne dokumente State Departmenta, utvrdio da je administracija do kraja juna odobrila ili obećala najmanje 410 miliona dolara za realizaciju takvih sporazuma sa 31 državom. U širem obuhvatu istrage navodi se 35 država sa kojima su postignuti različiti oblici dogovora.
Dokumenti pokazuju da se uslovi razlikuju od države do države – od broja ljudi koje prihvataju do njihovog državljanstva i eventualnih krivičnih presuda. Guardian navodi da su mnoge zemlje odbile da prihvate osobe sa ozbiljnim nasilnim krivičnim dosijeima.
Federalni apelacioni sud osporio model brzih deportacija
Nova otkrića dolaze samo nekoliko dana nakon važne odluke američkog federalnog apelacionog suda.
Prvi apelacioni sud SAD-a u Bostonu je 18. septembra jednoglasno zaključio da politika Ministarstva domovinske sigurnosti koja omogućava brzo slanje migranata u treće zemlje krši pravo na pravičan postupak.
Sud je utvrdio da ljudima mora biti omogućeno dovoljno vremena i stvarna prilika da ospore deportaciju u konkretnu treću zemlju, posebno ako tvrde da bi tamo mogli biti izloženi progonu ili torturi.
Prema dokumentima koji su bili predmet spora, u pojedinim slučajevima ljudima je prijetila deportacija uz samo nekoliko sati prethodne najave.
Administracija je tvrdila da su treće zemlje dio zakonskog mehanizma za udaljavanje ljudi koji nemaju pravo da ostanu u SAD-u, posebno kada njihove matične države ne prihvataju povratak.
Washington brani svoju politiku
Američka administracija navodi da koristi zakonske mehanizme kako bi udaljila osobe koje nemaju pravo da ostanu u zemlji i poručuje da će za to koristiti „sva zakonska sredstva“.
Istovremeno, sudska odluka i nalazi međunarodne istrage otvorili su pitanje zakonitosti postupaka u kojima se migranti deportuju u treće zemlje bez dovoljno vremena za pravni prigovor.
Istragu je tokom šest mjeseci provodilo 72 novinara iz 26 medijskih organizacija u 15 zemalja, uz više od 100 intervjua sa deportovanim osobama, zvaničnicima, advokatima i stručnjacima.