Bosna i Hercegovina postaje jedan od važnih testova nove američke vanjske politike, u kojoj poslovni interesi ljudi bliskih predsjedniku Donaldu Trumpu sve više dolaze u prvi plan, dok se mijenja tradicionalna uloga Sjedinjenih Američkih Država kao jednog od ključnih garanata stabilnosti u BiH.
U opširnoj analizi britanski „Financial Times“ upozorava da bi novi pristup Vašingtona mogao imati ozbiljne posljedice po političke prilike u Bosni i Hercegovini. U središtu priče su projekat Južne interkonekcije, poslovni ljudi povezani s Trumpovim krugom, politička rehabilitacija Milorada Dodika u Vašingtonu i pritisci na visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Sjedinjene Američke Države su prije tri decenije posredovale u pregovorima koji su doveli do okončanja rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Međutim, Trumpova administracija smatra da je Dejton zaustavio rat, ali da je istovremeno stvorio komplikovan i neefikasan politički sistem, obilježen stalnim blokadama i velikom zavisnošću od međunarodne zajednice.
Zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau još je u proljeće 2025. godine, tokom posjete Dejtonu, najavio promjenu pristupa Vašingtona, poručujući da SAD više ne želi nametati vlastitu viziju društva.
Južna interkonekcija i poslovni interesi Trumpovih saradnika
Jedan od ključnih primjera novog američkog pristupa jeste kompanija AAFS, koju vode Jesse Binnall, bivši Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Njihov poslovni partner u Bosni i Hercegovini je Amer Bekan.
Kompanija AAFS dobila je podršku američke administracije za učešće u projektu Južne interkonekcije, gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s terminalom za tečni prirodni gas u Hrvatskoj i omogućio smanjenje zavisnosti od ruskog gasa.
Parlament Federacije BiH u aprilu je izmijenio zakon kojim je javno preduzeće BH-Gas uklonjeno iz pozicije investitora, dok je AAFS dobio ulogu glavnog investitora, bez javnog tendera. Takav način izbora izazvao je zabrinutost zbog transparentnosti postupka i mogućeg pogodovanja.
Zastupnica Sabina Ćudić, koja se u januaru sastala s Binnallom i Flynnom, izjavila je za „Financial Times“ da su se njih dvojica tokom razgovora pozivali na svoje veze s Donaldom Trumpom. Prema njenim riječima, te veze predstavljane su kao važan razlog zbog kojeg bi njihov prijedlog trebalo prihvatiti.
Sličnu zabrinutost izrazio je i Kurt Bassuener, suosnivač organizacije Vijeće za politiku demokratizacije, koji je ocijenio da je među parlamentarcima tokom rasprave o zakonu bio prisutan osjećaj da ne žele ulaziti u sukob s Trumpom.
S druge strane, Binnall odbacuje tvrdnje da su političke veze bile presudne za dobijanje posla. Tvrdi da su predstavnici kompanije prvo sarađivali s profesionalnim diplomatama u američkoj ambasadi, a da su sastanke s visokim zvaničnicima State Departmenta održavali tek na njihovu preporuku.
On je takođe naveo da ni američki State Department ni AAFS nisu tražili da se ime kompanije direktno unese u zakon, već da je to bila odluka Parlamenta Federacije BiH.
Iz State Departmenta su za „Financial Times“ naveli da je AAFS bila jedina američka kompanija koja se javila spremna da realizuje projekat prema modelu sličnom koncesiji, koji je odabrala Vlada Federacije BiH.
Dodikovi lobisti i povratak u političke krugove Vašingtona
Britanski list posebnu pažnju posvećuje Miloradu Dodiku i njegovim nastojanjima da obnovi političke veze s krugovima bliskim Trumpovoj administraciji.
Prema analizi „Financial Timesa“, ciljevi lobističkih kompanija koje je angažovala Republika Srpska u Sjedinjenim Američkim Državama uglavnom su se poklapali s Dodikovim političkim zahtjevima.
Među njima su bili ukidanje američkih sankcija, uspostavljanje bližih odnosa s pokretom MAGA i, u jednom slučaju, dobijanje američke podrške za otcjepljenje Republike Srpske.
List ocjenjuje da je Dodik ostvario gotovo sve što je želio, osim podrške otcjepljenju RS.
Bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy smatra da je politička rehabilitacija Dodika u Vašingtonu uticala i na ponašanje političkih predstavnika u Federaciji BiH. Prema njegovom mišljenju, oni su kroz projekat Južne interkonekcije pokušali osigurati vlastito uporište među ljudima bliskim Trumpovoj administraciji.
Murphy je ocijenio da su politički akteri u Federaciji željeli da ljudi iz Trumpovog okruženja imaju poslovni interes u Bosni i Hercegovini, strahujući da bi, u suprotnom, mogli ostati bez američke podrške ili se suočiti s pritiscima lobističkih krugova koji podržavaju Dodika.
Pritisak na Christiana Schmidta i pitanje budućnosti OHR-a
Jedan od najosjetljivijih dijelova analize odnosi se na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Prema pisanju „Financial Timesa“, Schmidt je u maju najavio ostavku nakon snažnog pritiska Trumpove administracije. Izvori britanskog lista navode da su mu američki zvaničnici poručili kako bi mu, ukoliko ne napusti funkciju, mogli otežati obavljanje posla.
Nakon toga Vašington je podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao kandidata za njegovog nasljednika, što je, prema pisanju lista, izazvalo zbunjenost među evropskim zvaničnicima.
Američki State Department, upitan o navodnom pritisku na Schmidta, nije direktno odgovorio na te tvrdnje, već je odao priznanje njegovoj dugogodišnjoj predanoj službi.
Michael Murphy smatra da američka administracija želi visokog predstavnika koji neće intervenisati protiv Dodikovih poteza i koji neće koristiti svoja ovlaštenja kako bi spriječio podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i državnih institucija BiH.
Takav pristup, prema njegovoj ocjeni, mogao bi dodatno oslabiti mehanizme međunarodnog nadzora i omogućiti nastavak političkih poteza koji dovode u pitanje funkcionisanje države.
Upozorenja iz američkog Senata: Politika Vašingtona može ugroziti mir
Na moguće posljedice promjene američke politike upozorila je i senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za vanjske odnose.
Ona smatra da politika Trumpove administracije ohrabruje upravo one političke aktere koji žele razgraditi Bosnu i Hercegovinu, što bi moglo dodatno destabilizovati zemlju i povećati rizik od novih političkih i etničkih sukoba.
U analizi se oglasila i Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova, koja je početkom devedesetih izbjegla iz Bosne i Hercegovine. Ona je američki pristup ocijenila kao neinformisan, nepromišljen ili potencijalno destruktivan.
„Financial Times“ zaključuje da se Bosna i Hercegovina našla u situaciji u kojoj se prepliću politički interesi domaćih aktera, poslovni planovi ljudi bliskih američkom predsjedniku i promjena dugogodišnje strategije Vašingtona prema regionu.
Pitanje koje ostaje jeste da li će novi američki pristup donijeti drugačiji model međunarodnog angažmana ili će, umjesto toga, dodatno oslabiti mehanizme koji su decenijama čuvali krhku političku ravnotežu u Bosni i Hercegovini.