Džordž Majkl je samo posljednji u nizu popularnih umjetnika koji su umrli u 2016. godini koju su obilježili i brojni drugi ne baš lijepi ili barem kontroverzni događaji. Da li je ovo najgora godina u posljednjih deset ili dvadeset ili smo pod jačim utiskom loših vijesti?
U septembru je rekao – željeli ste mračnije. U novembru je otišao i Leonard Koen, ali je crna sezona za velika muzička imena počela mnogo ranije. U januaru je umro Dejvid Bouvi. Slijedio je Prins, a na Božić Džordž Majkl.
U 2016. godini, osim brojnih muzičara, umrli su i mnogi pisci i glumci – među njima i naši Marinko Madžgalj, Dragan Nikolić, Bata Živojinović. Bi-Bi-Si u svojoj analizi napominje da je ove godine objavljeno najviše čitulja za slavne, ali da je najveći broj njih umro početkom godine.
“To je za jednu muzičku scenu mnogo, jer je oštećena sa nekim od svojih nosilaca. Vidjeli ste šta je uradio Dejvid Bouvi, vidjeli ste šta je uradio Leonard Koen, oni su imali izlaznu strategiju, zadužili su nas, a da se ne lažemo, nema bolje promocije u šou-biznisu nego kada umrete”, kaže muzički kritičar Predrag Popović.
Da li je 2016. godina i istorijski među najgorima?
Desilo se nekoliko velikih terorističkih napada – u Briselu, Nici, Berlinu, Istanbulu. U Turskoj se dogodio pokušaj puča. Rat u Siriji se nastavio, Alep je sada u rukama sirijskog režima. Umro je Fidel Kastro. Dva najveća globalna iznenađenja bili su Bregzit i Donald Tramp. Zbog ovih i drugih događaja, neki istoričari smatraju da ćemo 2016. godinu pamtiti kao kraj jednog vremena.
“Završetak rata u Alepu mnogi vide kao prekretnicu jednog rata koji nije samo sirijski već i regionalni i globalni. Šta je Tramp? Neki su ga uporedili sa Vorenom Hardingom, predsjednikom koji je izabran 1920. i koji je označio početak ludih dvadesetih, populistom koji nije shvatio šta se desilo sa Prvim svjetskim ratom. To je bila želja američkog naroda, a bez ludih dvadesetih ne bi bilo ni kraha berze, a poslije ni Hitlera”, objašnjava istoričar Čedomir Antić.
A kada je riječ o vremenu, ova godina je bila globalno najtoplija od kada se mjeri temperatura. Ni to nije baš dobra vijest, kažu meteorolozi.
“Proteklog ljeta zbog visokih temperatura led na Arktiku se ubrzano topio, a sada se usporeno stvara, posljednjih dana temperatura je tamo nula umjesto minus 25 stepeni. Hladan vazduh sada se razliva preko sjevernoameričkog kontinenta, Evrope i Azije, takve posljedice su očigledne i one će se odraziti i na energetsku potrošnju u narednom periodu, imaćemo izuzetan problem sa golomrazicom ako se nastavi suvo i hladno vrijeme”, ističe meteorolog Biljana Vraneš.
Kada je riječ o crnim bilansima, utješno je što ova godina uskoro prolazi. To ne važi i za posljedice 2016, koje nas u 2017. tek očekuju.