Prema svim dosadašnjim anketama, očekuje se da, četvrti put, pobedi
Vladimir Putin. Ruski predsednik je pozvao građane Rusije da izađu u
nedelju na predsedničke izbore, i tom prilikom naglasio da će glasanje
oblikovati budućnost zemlje.
Što se tiče statistike ona izgleda ovako:
– U
trci za predsednika učestvuje ukupno osam kandidata. Osim Putina, to su
lider ultranacionalističke Liberalno demokratske partije Rusije Vladimir
Žirinovski, dugogodišnji prokremljovski političar Sergej Baburin, lider
liberalne partije Jabloko Grigorij Javlinski, kandidat malo poznate
vanparlamentarne stranke Komunisti Rusije Maksim Surajkin i biznismen
Boris Titov, novinarka Ksenija Sobčak i kandidat Komunističke partije
Rusije Pavel Grudinjin
– Najozbiljniji protivnik Kremlja,
aktivista i bloger Aleksej Navaljni, ne učestvuje na izborima mu je
Centralna izborna komisija uskratila pravo da se kandiduje. On je svoje
pristalice pozvao na bojkot.
– Prema podacima CIK, u Rusiji ima
skoro 109 miliona birača, koji će moći da glasaju na 97 hiljada
biračkih mesta, a u inostranstvu još 1,8 miliona birača koji će moći da
glasaju na 394 biračka mesta u 144 zemlje.
Iako svi predviđaju
Putinu gladak prolaz, britanski javni servis u analizi napominje da ipak
ima pet stvari o kojima bi trebalo da se vodi računa.
Prva stvar je izlaznost. Analitičari i straživači
navode da Putin, po anketama, ima podršku 70 odsto Rusa. Ali, Kremlj
itekako brine moguća apatija birača, pogotovo onih u inostranstvu, koja
bi mogla da baci ozbiljno svetlo na legitimnost pobede Putina.
Uz to, BBC napominje i da je veoma uticajni opozicionar Navaljni pozvao na bojkot izbora.
Takođe, neobično veliki broj kandidata, u odnosu na prethodne izbore
kada ih je bilo samo tri, mogao bi da raspe glasove. Zato su glasači
“bombardovani” kapmanjom “izađi i glasaj”, navodi BBC.
Druga stvar je ono što BBC ocenjuje kao “cirkus”. Mnogi
analitičari već su istakli da sedam Putinovih protivnika ima samo
ograničene mogućnosti, u kojima ni ne nude ozbiljan program, zbog čega
su ocenjeni kao „cirkus“.
Istovremeno, Kremlj se trudi da
kampanju prikaže kao živopisnu i aktivnu, kako bi se angažovali birači, a
da pritom sam Putin uopšte nije učestvovao u predizbornim debatama,
„držeći se podalje i na visini“.
Za to vreme, ostalih sedmoro su se svađali, vređali, gađali čašama….
Treća stvar: Setite se Krima. Putin
se prikazuje, sve vreme, kao spasitelj i ujedinitelj Rusije, koji čuva
naciju od „zlog“ Zapada. Aneksija Krima od Ukrajine iskorišćena je za
jačanje nacionalnog identiteta Rusa, a i sam datum predsedničkih izbora
vešto je pomeren na 18. mart, dan kada se obeležava četiri godine od
kako je Rusija preuzela Krim.
Četvrta stvar: Ima nešto i u tome ko ne učestvuje u izborima.
Najuticajniji opozicionar neće moći da unčestvuje na izborima jer mu je
to zabranila CIK, što on smatra politički motivisanom odlukom. On ume,
ocenjuje BBC, da dotakne mase svojim pričama o korupciji režima, što
niko od Putinovih zvaničnih protivkandidata ne može.
Podseća se
i da su njegovi izveštaji o korupciji i ruskom premijeru Dmitriju
Medvedevu, koje je na društvenim mrežama pregledalo bar milion Rusa,
doveli do masovnih protesta. Ni jedna državna TV međutim ne prati
aktivnosti Navaljnog, a sam Putin ga nikada nije pomenuo imenom.
Peta stvar: Tu su i veoma mladi glasači. Ove
godine Kremlj je posebno naznačio da mu je najznačajnija ciljna grupa
ona od 18 do 30 godina, inače dezorijentisana u ekonomski nestabilnom
društvu.
Takođe, Kremlj je primetio da je mnogo mladih na
protestima Navaljnog. Zato je Putin ovoga puta bio na čak nekoliko
predizbornih skupova posebno organizovanih za mlade birače, na kojima ih
je uveravao u „ lepšu budućnost“.
Takođe, na društvenim
mrežama pokrenuta je kampanja angažovanja mladih, a u kojoj učestvuju
poznate ličnosti u Rusiji. Ne zna se ko tačno stoji iza te kampanje, ali
se naravno pretpostavlja da je reč o Kremlju.