Joe Biden iz svoje je reizborne utrke izašao prije nešto više od dva mjeseca. Potpredsjednica Kamala Harris u samo je nekoliko dana uspjela restrukturirati cijelu kampanju te je zajahala na valu opće radosti i nade koja je nastala kao rezultat činjenice da u Bijelu kuću želi ući netko tko nije ušao u osmo desetljeće života.
Novac se slijevao, volonteri su spremno stajali u redu, ankete su najavljivale topljenje prednosti koju je Donald Trump mjesecima uživao u odnosu na kognitivno narušenog Bidena. Međutim, samo četiri tjedna prije predsjedničkih izbora djeluje kao da se kampanja Kamale Harris susrela s plafonom za koji nije sigurna da će ga moći/stići probiti.
– Jako smo nervozni. Ankete najavljuju tijesnu bitku, a svi još uvijek imamo PTSP od 2016. i Hilary Clinton – priznali su ključni dužnosnici iz stožera Harris reporterima CNN-a.
Najveći izazov krije se u činjenici da su cijelu kampanju restrukturirali u neviđeno kratkom roku, zbog čega nisu uspjeli usuglasiti strategiju u pogledu ključnih pitanja. Kojoj demografskoj skupini ćemo posvetiti najveći dio svoje pažnje? Hoće li to biti umjereni i neovisni birači, što je rizična taktika s upitnim povratomna dobit, ili ćemo se fokusirati na naše odano biračko tijelo koje nam je proteklih godina počelo okretati leđa – manjine?
Istovremeno, stožer nije pronašao ni jasnu strategiju u pogledu izazova bez presedana u dosadašnjoj povijesti predizbornih kampanja u SAD-u; kako se udaljiti od aktualnog predsjednika koji se povukao iz utrke i obećati “nešto novo” i “drugačije” ako je ona sama “njemu zdesna” pune četiri godine sudjelovala u donošenju baš svake njegove odluke.
Put do 270 elektorskih glasova, koliko je pobjedniku predsjedničkih izbora potrebno da dođe do ključeva Bijele kuće, ići će preko tzv. Plavog zida (Wisconsin, Michigan, Pennsylvania) ili preko tzv. Sunčanog pojasa (Nevada, Arizona). Niti jedan put u ovome trenutku ne djeluje dovoljno sigurno.
Koliko je utrka tijesna ovoga je tjedna pokazala i najnovija anketa Sveučilišta Quinnipiac, koja je potvrdila trend od kojeg su svi demokrati strahovali – prednost Kamale Harris u ključnim saveznim državama počela se opasno topiti i ušla je u domenu statističke pogreške. Plus od šest posto u Pennsylvaniji, “zlatnoj koki” ovogodišnjih izbora, u samo mjesec dana istopio se na tri posto, dok je onaj od pet posto u Michiganu trenutačno izjednačen. U Wisconsinu, oba kandidata računaju na 47 posto.
Kako je voda došla do grla, demokrati su odlučili iz rukava izvaditi provjerene trikove, zbog čega su u Pennsylvaniju, saveznu državu koja dodjeljuje čak 19 elektorskih glasova, poslali – Baracka Obamu. Bivši je predsjednik Amerikance s pozornice u Pittsburghu pozvao da “okrenu stranicu” i “započnu neko novo poglavlje povijesti SAD”.
– Ne trebaju nam nove četiri godine arogancije i podjela. Spremni smo za neku ljepšu priču – poručio im je pozvavši ih da svoj glas daju za prvu predsjednicu u povijesti SAD Kamalu Harris, prenosi jutarnji.hr.
Wall Street Journal objavio rezultate ankete
Američka demokratska potpredsjednica Kamala Harris i bivši republikanski predsjednik Donald Trump uživaju podjednaku podršku u sedam ključnih saveznih država koje bi mogle odlučiti ishod predsjedničkih izbora u studenom, pokazala ja predizborna anketa Wall Street Journala u petak.
Prema anketi, Harris ima marginalnu prednost od dva postotna boda u Arizoni, Georgiji i Michiganu, a Trump vodi za šest postotnih bodova u Nevadi te za jedan u Pennsylvaniji. Izjednačeni su u Sjevernoj Karolini i Wisconsinu. Anketa u kojoj je sudjelovalo 600 registriranih birača provedena je između 28. rujna i 8. listopada s marginom pogreške od četiri postotna boda u svakoj saveznoj državi.
Rezultati odgovaraju drugim predizbornim anketama koje predviđaju tijesnu utrku prije izbora 5. studenog dok američke glasače najviše muče pitanja poput gospodarstva, useljavanja, ženskih prava i demokratskih vrijednosti.
Anketa Reuters/Ipsos je ovog tjedna također prognozirala mrtvu trku na nacionalnoj razini, pri čemu je Harris imala neznatno vodstvo od 46 posto naprema Trumpovih 43.
Istraživanja stavova birača u sedam ključnih saveznih država mogu biti važan pokazatelj s obzirom na činjenicu da rezultati u pojedinim državama odlučuju tko će biti pobjednik izbora.
Harris (59) osvojila bi tijesnu većinu u elektorskom sustavu ako pobijedi u državama u kojima ima prednost prema anketi WSJ-a.
Trumpu (78) je ovo treća uzastopna kandidatura za Bijelu kuću nakon što je izgubio od aktualnog predsjednika Joea Bidena 2020. godine. I dalje lažno tvrdi da je poražen zbog raširene prijevare birača. Istovreno je suočen s kaznenim optužbama zbog pokušaja da poništi izborne rezultate. On poriče optužbe.
Harris je postala demokratska kandidatkinja nakon što je Biden odustao od reizbora u srpnju. Harris je bivša američka senatorica, državna tužiteljica Kalifornije i lokalna tužiteljica koja nastoji unijeti svježu viziju Amerike i oživjeti demokratsku koaliciju mladih birača, Afroamerikanaca i žena iz predgrađa, a istovremeno odvlačiti neke republikanske glasače.
“Ovo je mrtva utrka”, rekao je Journalu republikanski anketar David Lee, koji je proveo istraživanje s demokratom Michaelom Bocianom.
Više birača reklo je da podržava Trumpa u pogledu gospodarstva i imigracije, dok više njih smatra da bi Harris bolje obavila posao u pitanjima stanovanja, zdravstvenoj skrbi i skrbi za ljude poput njih, pokazala je anketa WSJ-a, prenose agencije.