Nova recenzirana studija nije utvrdila povezanost između izloženosti tragovima pesticida, kakvi se mogu pronaći na voću i povrću, i razvoja osobina povezanih s autizmom kod djece.
Rezultati istraživanja objavljeni su 24. avgusta u časopisu JAMA Pediatrics, a u fokus ponovo stavljaju raspravu o mogućim uzrocima autizma. Kako piše Newsweek, nalazi se razlikuju od tvrdnji američkog ministra zdravlja i socijalnih službi Roberta F. Kennedyja Jr., koji je pesticide naveo među faktorima iz okoline koje bi trebalo istražiti zbog njihove moguće povezanosti s porastom broja dijagnoza autizma.
U istraživanju su naučnici analizirali metabolite pesticida u uzorcima urina prikupljenim od žena tokom trudnoće, a zatim su, godinama kasnije, procjenjivali određene osobine njihove djece, posebno poteškoće u socijalnoj komunikaciji koje mogu biti povezane s poremećajem iz spektra autizma.
Povezanost između izmjerenih nivoa pesticida i ovih osobina nije pronađena.
Više od 3.000 majki učestvovalo u istraživanju
Studija je obuhvatila više od 3.000 majki uključenih u program Nacionalnog instituta za zdravlje SAD (NIH) pod nazivom „Environmental influences on Child Health Outcomes“ ili ECHO.
Istraživački tim sa Univerziteta u Njujorku analizirao je uzorke urina prikupljene tokom trudnoće kako bi procijenio izloženost organofosfatnim pesticidima. Ove hemikalije široko se koriste u poljoprivredi, a ljudi im mogu biti izloženi i putem ostataka koji se nalaze na hrani.
Prema rezultatima studije i informacijama koje je objavio NYU Langone Health, kod gotovo svih trudnica pronađeni su mjerljivi metaboliti pesticida. To ukazuje na široku prisutnost ovih supstanci u hrani i životnoj sredini.
Međutim, veće koncentracije metabolita pesticida nisu bile povezane s izraženijim socijalnim poteškoćama kod njihove djece.
Žene su bile uključene u istraživanje u periodu od januara 1997. do decembra 2019. godine. Tokom trudnoće dale su po jedan uzorak urina, dok su kasnije odgovarale na upitnik od 65 pitanja koji se odnosio na socijalno ponašanje njihove djece.
Pitanja su, između ostalog, obuhvatala sposobnost djeteta da prepozna emocije drugih ljudi, kao i eventualne poteškoće u ostvarivanju kontakta očima.
Biološka mjerenja umjesto procjena izloženosti
Naučnici su zaključili da prenatalna izloženost metabolitima organofosfatnih pesticida nije predviđala razvoj osobina povezanih s autizmom.
Jedna od važnih karakteristika ovog istraživanja jeste to što se procjena izloženosti nije zasnivala na tome da li su ispitanice živjele u blizini poljoprivrednih površina ili na podacima koje su same prijavljivale o svojoj ishrani.
Umjesto toga, naučnici su koristili biološke uzorke prikupljene tokom trudnoće.
Autori ipak naglašavaju da njihovi rezultati ne mogu isključiti mogućnost povećanog rizika kod ljudi koji su izloženi veoma visokim koncentracijama pesticida ili kod osoba koje imaju određenu genetsku predispoziciju.
Istraživanje je objavljeno u trenutku kada je pitanje mogućih uzroka autizma ponovo u centru javne pažnje, posebno nakon što je Robert F. Kennedy Jr. intenzivirao zahtjeve za dodatnim istraživanjima mogućih uticaja iz životne sredine.
Kennedy insistira na istraživanju faktora iz okoline
Kennedy već duže vrijeme tvrdi da faktori iz životne sredine moraju imati važnu ulogu u onome što on opisuje kao „epidemiju autizma“.
Nakon što je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u aprilu 2025. godine objavio nove podatke o učestalosti autizma, Kennedy je rekao da se porast broja slučajeva ne može objasniti isključivo genetikom.
„Znamo da je riječ o uticaju iz okoline. Mora biti“, izjavio je tada. „Geni ne uzrokuju epidemije. Oni mogu stvoriti ranjivost, ali potreban je toksin iz okoline.“
U okviru najavljenih istraživanja, Kennedy je rekao da bi trebalo ispitati različite moguće faktore, među kojima su pesticidi, aditivi u hrani, plijesan, lijekovi, gojaznost, izloženost ultrazvuku i zagađivači u vodi.
On nije tvrdio da je dokazano da pesticidi uzrokuju autizam, ali smatra da bi njihovu moguću ulogu trebalo detaljnije istražiti.
Njegove izjave naišle su na kritike stručnjaka za autizam i javno zdravlje, koji ističu da postojeći naučni dokazi ne podržavaju tvrdnju da bi jedan toksin iz životne sredine mogao objasniti povećanje broja dijagnoza.
Šta je poremećaj iz spektra autizma?
Autizam, odnosno poremećaj iz spektra autizma (PSA), predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji osoba komunicira, uči i doživljava svijet.
Naziva se spektrom jer se osobine i potrebe za podrškom mogu značajno razlikovati od osobe do osobe. Dok je nekim autističnim osobama potrebna značajna podrška u svakodnevnom životu, druge žive potpuno samostalno.
Prema podacima CDC-a, karakteristike autizma mogu uključivati razlike u socijalnoj komunikaciji, poteškoće u razumijevanju društvenih signala, ponavljajuća ponašanja, intenzivna interesovanja i povećanu osjetljivost na određene podražaje, poput zvuka ili svjetlosti.
Naučnici su identifikovali stotine gena povezanih s autizmom, a preovlađujuće naučno mišljenje jeste da njegov razvoj uključuje složeno međudjelovanje genetskih i faktora iz životne sredine.
Istovremeno, mnogi zagovornici prava autističnih osoba naglašavaju da autizam predstavlja neurološku različitost, a ne bolest koju je potrebno „izliječiti“. Terminologija koja se koristi za opisivanje autizma i dalje je predmet rasprava, kako u naučnoj zajednici tako i među samim autističnim osobama.
Zašto raste broj dijagnoza?
Broj dijagnoza autizma značajno je porastao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali naučnici se ne slažu u potpunosti oko toga koliki dio tog povećanja predstavlja stvarni rast učestalosti, a koliko je posljedica promjena u dijagnostici i boljeg prepoznavanja autizma.
CDC je 2025. godine objavio da je 2022. godine približno jedno od 31 djeteta u SAD-u, u dobi od osam godina, imalo dijagnozu autizma.
U prethodnom izvještaju taj odnos iznosio je jedno dijete na 36, dok je početkom nacionalnog praćenja, 2000. godine, procijenjeno da je autizam imao otprilike jedan od 150 osmogodišnjaka.
Kennedy ove podatke navodi kao argument da su faktori iz životne sredine odgovorni za nagli rast broja slučajeva.
Međutim, brojni istraživači ukazuju na druge faktore, među kojima su proširivanje dijagnostičkih kriterijuma, bolji skrining, veća informisanost roditelja i ljekara, kao i bolji pristup dijagnostici i različitim oblicima podrške.
Stručnjaci s kojima su razgovarali PolitiFact i PBS ranije su istakli da nije dokazano da je bilo koji pojedinačni faktor odgovoran za rast broja dijagnoza.
Umjesto jednog uzroka, smatraju da kombinacija promjena u dijagnostičkoj praksi i boljeg razumijevanja autizma vjerovatno objašnjava značajan dio tog trenda.
Studija nije istraživala dijagnozu autizma
Važno je naglasiti da nova studija nije utvrđivala da li djeca imaju formalnu dijagnozu poremećaja iz spektra autizma.
Umjesto toga, istraživači su analizirali osobine koje se mogu povezati s autizmom, prvenstveno poteškoće u socijalnoj komunikaciji i ponašanja koja se često procjenjuju u istraživanjima iz ove oblasti.
Standardizovane procjene rađene su kada su djeca krenula u školu, a rezultati su potom upoređivani s nivoima izloženosti metabolitima pesticida tokom trudnoće njihovih majki.
Takav pristup omogućio je istraživačima da na velikom uzorku populacije ispitaju da li postoji veza između prenatalne izloženosti pesticidima i određenih razvojnih karakteristika povezanih s autizmom.
Rezultati ne znače da faktori iz životne sredine ne mogu uticati na razvoj mozga, niti isključuju mogućnost da neki drugi oblici izloženosti mogu imati određenu ulogu.
Ipak, ovo istraživanje dodatno ukazuje na to da niske koncentracije pesticida, kakvima je većina ljudi izložena putem hrane, vjerovatno ne mogu objasniti porast broja dijagnoza autizma.
Za naučnike i donosioce odluka, rezultati ove studije vjerovatno će predstavljati još jedan važan element u raspravi o uzrocima autizma. Za Kennedyja, koji pesticide navodi kao jedan od mogućih faktora koje treba istražiti, nalazi predstavljaju izazov za tvrdnju da faktori iz životne sredine mogu objasniti nagli rast broja dijagnoza.