Napolitano je 11. predsjednik od 1946. godine kada je Italija postala Republika. On je također bio prvi i jedini predsjednik Italije koji je na tu poziciju izabran dva puta.
Napolitanova ostavka je predana generalnom sekretaru predsjedništva Donatu Marraou, predsjedniku gornjeg doma Parlamenta Šietru Grassou, predsjednici Zastupničkog doma Lauri Boldrini te premijeru Matteu Renziju.
Povodom Napolitanove ostavke, u predsjedničkoj palači je održana ceremonija nakon koje je zajedno sa suprugom napustio palaču Quirinale u kojoj su boravili skoro devet godina.
Napolitano je prvi put na poziciju predsjednika Italije izabran 2006. godine. U periodu političke krize 2013, većina zastupnika u Parlamentu ga je pozvala da se ponovo kandidira na tu poziciju kako se kriza ne bi produbljavala. U jučerašnjoj izjavi za medije Napolitano je rekao “da je sretan što se vraća u svoj dom”.
Jedan dio predsjedničkih odgovornosti privremeno će preuzeti drugi čovjek u hijerarhiji italijanskog političkog sistema, predsjednik gornjeg doma Parlamenta Italije Pietro Grasso.
Predsjednica Zastupničkog doma Laura Boldini sazvat će Veliku izbornu Skupštinu u kojoj će učestvovati 630 predstavnika Zastupničkog doma, 315 članova Senata te 58 predstavnika iz 20 upravnih jedinica koji će zajedno odlučivati o izboru novog predsjednika. Očekuje se da će prva sjednica Velike izborne skupštine biti održana 29. januara.
Napolitano je imao titulu “doživotnog senatora” koju je naslijedio od Carla Azeglija Ciampija. On sada također ima pravo da tu titulu preda nekom drugom. No, zasad nije poznato da li će Napolitano prisustvovati sjednici “Velike izborne Skupštine” kako bi predao tu titulu.
Među mogućim kandidatima na poziciju predsjednika Italije pominju se imena bivšeg premijera Romana Prodija te bivših ministara Anne Finnochiaro i suca Ustavnog suda Giuliana Amata.