Njemačka će od 1. siječnja sljedeće godine prepoloviti godišnju kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, što bi građanima BiH moglo smanjiti mogućnosti odlaska na rad u tu zemlju, dok bi istovremeno domaćim poslodavcima moglo ostati više radne snage.
Mile Petrović, tajnik Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Gospodarskoj komori Republike Srpske, smatra da smanjenje godišnje kvote za radnike sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj sa 50.000 na 25.000 neće imati većeg utjecaja na domaću privredu.
“To je ohrabrujuće iz jednog jednostavnog razloga – ti radnici se direktno povlače iz naših firmi, iz naših kompanija, i odlaze raditi u Njemačku i na njemački sistem. Međutim, realno mislim da Njemačka nema ni kapaciteta da povuče toliki broj pravih radnika. To je moje mišljenje”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, eventualno smanjenje odlaska radnika moglo bi imati pozitivan učinak na domaće gospodarstvo, no prije donošenja zaključaka potrebno je pogledati koliko je radnika prethodnih godina zapravo otišlo u Njemačku.
“Prvo to treba vidjeti – koliko je radnika otišlo prošle godine. Možda su se samo prilagodili mogućnostima i napravili bombastičnu izjavu da smanjuju broj ljudi koje će deportirati, a zapravo ni Njemačka nema toliko radnika koliko bi mogla povući”, rekao je Petrović.
Radnici će tražiti posao u drugim zemljama
Igor Gavran, ekonomist, ističe da bi smanjenje broja radnika koje Njemačka prima sa Zapadnog Balkana moglo dodatno smanjiti mogućnosti zapošljavanja i ostvarivanja prihoda za dio građana Bosne i Hercegovine.
“Mogućnosti za zapošljavanje i stjecanje prihoda bit će još manje. To bi neke moglo potaknuti, ili ih natjerati, kako god gledali, da prihvate nepovoljnije uvjete rada i manja primanja u BiH, dok će se drugi samo preorijentirati na traženje posla u nekim trećim zemljama”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, važno je imati u vidu da veliki broj državljana BiH prethodnih godina ima reguliran dugoročni boravak u Njemačkoj, zbog čega se neće vratiti, dok će dio radnika, smatra on, i dalje pokušavati otići na rad u Njemačku, uključujući i rad na crno.
“Ipak, sve je to prije svega odraz loše gospodarske situacije u Njemačkoj, a ne nekih ciljanih ograničenja za radnike iz naše regije. Mnoge tvrtke otpuštaju radnike i zatvaraju cijele tvornice, pa je logično da Njemačka pri zapošljavanju želi dati prednost vlastitim državljanima i da joj objektivno više ne treba isti broj stranih radnika kao prije”, rekao je Gavran.
Prema njegovim riječima, eventualno jačanje političkih stranaka koje se općenito protive useljavanju stranaca moglo bi u budućnosti dodatno utjecati na mogućnosti zapošljavanja stranih radnika.
“Jačanje političkih stranaka koje se generalno protive useljavanju stranaca i njihova eventualna vlada u budućnosti u većem broju njemačkih pokrajina, a možda i na saveznoj razini, sigurno bi dovelo do još većeg smanjenja broja dostupnih poslova za strance. No, to je samo dugoročna potencijalna perspektiva, a ne trenutna pojava”, rekao je Gavran.
Smatra da bi najbolje rješenje za građane Bosne i Hercegovine bilo otvaranje više radnih mjesta s pristojnim uvjetima rada i boljim primanjima u vlastitoj zemlji.
“Za građane BiH svakako bi najbolja perspektiva bila otvaranje više radnih mjesta s pristojnim uvjetima rada i primanjima u našoj zemlji, pa nam onda sve ovo ne bi bilo toliko važno”, zaključio je Gavran.
Njemačka i dalje treba strane radnike
Središnje udruženje njemačke građevinske industrije upozorilo je da bi smanjenje kvote moglo otežati realizaciju brojnih građevinskih i infrastrukturnih projekata.
Prema podacima Središnjeg udruženja njemačkih građevinara, oko 30 posto radnih viza za građane Zapadnog Balkana odlazi u građevinski sektor, više nego u bilo koju drugu djelatnost.
Predsjednik Udruge Felix Paklepa rekao je da na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposlenik ima inozemnu putovnicu, dok je za građevinsku industriju zapadnobalkanska regulativa jedan od važnih načina dovođenja radne snage iz trećih zemalja.
Udruga upozorava da bi, ako se kvota prepolovi, građevinarstvo do kraja 2026. godine moglo ostati bez oko 8000 radnika.
Građevinska industrija strahuje od nedostatka radne snage
Propisi Zapadnog Balkana odnose se na državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Njime se omogućuje zapošljavanje u Njemačkoj uz ugovor s njemačkim poslodavcem, pod uvjetima propisanim ovom uredbom.
Godišnja kvota povećana je s 25.000 na 50.000 u 2024. godini, a planirano smanjenje na 25.000 predstavlja povratak na prethodnu razinu.
Njemačka građevinska industrija želi da kvota ostane barem na sadašnjoj razini od 50.000, uz brže i digitalizirano izdavanje viza