Još od davnih 60-ih godina livanjki konji privlačili su znatiželjne putnike koji su prolazili ovim putopisnim područijem .Populacija im se usljed dobre adaptacije stalno povećavala da bi danas iznosila oko 700 grla koji slobodno pasu na obroncima surove planine Cincar iznad Livna .O njima najveću brigu vode članovi planinarsko-ekološkog društva „Borova glava „ koji su i bili naši vodiči u traganju za ovim plemenitim životinjama .Kako izgleda njihovo preživljavanje u zimskim uslovima otkriva priča našeg kolege Stanislava Jakice .
Potragu za livanjskim konjima započinjemo sa prijevoja Borova glava odakle se terenskim vozilom probijamo obroncima Cincara do brojnih uvala koje su prirodnom stanište ovih plemenitih životinja u zimskom periodu .Vodiči su nam članovi planinarsko-ekološkog društva koje i najviše vodi brigu o ovim slobodnim kopitarima . To1: Željko Krišto , sekretar Planinarsko-ekološkog društva „Borova glava „ Off: Divlji konji postali su svjetska turistička atrakcija i svake godine primjetan je sve veći broj stranih turista koji na ove terene dolaze kako bi fotografisali , snimali ovaj prirodni fenomen . To2: Dragiša Kaloper , turista iz Fužina u Hrvatskoj Off: Surova klima i predatori najveća su prijetnja ovim umiljatim životinjama koji već 40-ak godina uspješno preživljavaju u pravoj divljini .
Nije ih zaobišao i ljudski faktor koji nesavjesnim ponašanjem narušava prirodnu ravnotežu u kojoj već godinama žive poštujući zakon jačeg u krdu . To3: Željko Krišto , sekretar Planinarsko-ekološkog društva „Borova glava Off:Na lokalnim ,županijskim i državnim vlastima veliki je test zrelosti , da li će ozbiljnije ući sa podrškom planinarsko-ekološkom udruženju „Borova glava „koje za sad funkcioniše na volonterskim osnovama .Njihova misija biće i dalje promocija prirodnih potencijala ove regije sa akcentom na žaštiti i očuvanju livanjskog konja kao simbola vijekovne borbe za slobodu .
Pripremio : Stanislav Jakica Dron : Marin Mamuza