Ratovanje nam ipak nije u krvi

Istraživački tim Abo akademije Univerziteta u Finskoj došao je do
zaključka da je nasilje u primitivnim zajednicama po pravilu bilo
izazivanoličnim razmiricama, a ne velikim sukobima.

 

Predstavljajući
studiju koja je u cjelini objavljena u žurnalu “Science”, tim je naveo
da njihova otkrića ukazuju na to da rat nije sastavni dio ljudske
prirode, već model ponašanja koji je usvojen tek nedavno.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

Autor istraživanja Patrik Soderberg kaže da je sa svojim timom pokušao
da se bavi tvrdnjom da je rat “sveprisutan” u našoj prošlosti, prenosi
BBC.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Ovo istraživanje slika drugačiju sliku, u kojoj su sukobe
i agresiju primarno izazivali lični, međuljudski motivi, a ne grupe
koje su se borile međusobno”, navodi Soderberg.

 

 

Foto: Beta, AP
 

 

 

Osnov istraživanja činila su izolovana plemena iz cijelog svijeta, koja su tokom prošlog vijeka bila temeljno proučavana.

 

“Takva plemena žive kao zajednice društva lovaca i sakupljača od prije
više hiljada godina. Oni su odsječeni od modernog života, ne oslanjaju se
na poljoprivredu i uzgoj životinja, to su veoma primitivna društva”,
objašnjava Soderberg.

 

On dodaje da su takve bile sve ljudske zajednice pijre oko 12.000 godina i da od njih “kreće” 90 odsto našeg evolutivnog puta.

 

Istraživači su dokumentovali sve slučajeve nasilne smrti i od 148 primjera samo nekoliko je bilo izazvano u “ratovanju”.

 

“Većina
smrtnih slučajeva je izazvana onim što mi nazivamo ubistvom, tek
nekoliko je bilo zbog većih zavada, a mali broj bi se mogao pripisati
nekakvom ratu. Više od polovine su izvršili pojedinci, a u 85 odsto
slučajeva su žrtve bile pripadnici iste zajednice”, navodi Soderberg.

 

 

Foto: Beta, AP
 

 

 

Iako priznaju da moderna izolovana plemena nisu savršen uzorak,
naučnici tvrde da su njihove sličnosti značajne i da pružaju dovoljan
uvid u našu prošlost.

 

“Naše istraživanje stavlja znak pitanja
ispred ideje da je ljudska priroda sama po sebi razvijena uz prisustvo
rata i ideje da je ratovanje bila vodeća sila u našoj evoluciji”, kaže
Soderberg.

 

Finski naučnik smatra da se “ratovanje” kao takvo razvilo mnogo kasnije.

 

“Nakon tranzicije iz zajednica lovaca i sakupljaša u grupe koje se bave
poljoprivredom, teritorija je postala mnogo važnija, a društvena
struktura i uređenje su samim tim postali kompleksniji. Kako su ljudi
počeli da se okupljaju u naseljima, rat je postajao dominantniji”, rekao
je on.

 

Ipak, primitivne zajednice koje je Soderberg sa timom istraživao još ne poznaju rat.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije