Američka novinarka, spisateljica i aktivistkinja bila je jedno od najprepoznatljivijih lica borbe za prava žena. Od istraživačkog novinarstva i borbe za reproduktivna prava do osnivanja časopisa „Ms.“, Steinem je decenijama pomjerala granice onoga o čemu se javno govorilo.
Gloria Steinem, američka novinarka, spisateljica i jedna od najuticajnijih feministkinja 20. vijeka, preminula je u 93. godini u svom domu u Njujorku, okružena ljudima koji su je voljeli.
Vijest o njenoj smrti objavljena je na njenim zvaničnim društvenim mrežama.
„Glorijin vijek na Zemlji bio je ispunjen, a za ravnopravnost se borila do samog kraja“, navedeno je u objavi.
Steinem je bila mnogo više od javnog lica feminističkog pokreta. Kao novinarka, autorka i aktivistkinja, decenijama je otvarala pitanja o kojima se govorilo tiho ili nikako – od diskriminacije žena na radnom mjestu i nasilja nad ženama do prava na abortus, ekonomske ravnopravnosti i političkog učešća žena.
Rođena je 1934. godine u Toledu, u američkoj saveznoj državi Ohajo. Djetinjstvo je provela putujući sa ocem, trgovcem antikvitetima, a nakon razvoda roditelja, kada je imala deset godina, ostala je sa majkom Ruth, bivšom novinarkom koja je patila od teške mentalne bolesti.
Iskustvo odrastanja uz majku snažno je uticalo na Steinem i njeno kasnije razumijevanje položaja žena. Već tada je, kako je govorila, počela da uočava koliko društvena očekivanja i ograničene uloge mogu odrediti život žene.
Nakon što je diplomirala na Smith Collegeu 1956. godine, provela je dvije godine u Indiji, a potom se vratila u SAD i započela novinarsku karijeru.
Novinarka koja je razbijala tabue
Steinem se posebno istakla istraživačkim tekstovima o položaju žena. Jedan od njenih najpoznatijih novinarskih poduhvata bio je tajni rad u Playboy klubu 1963. godine, kada se zaposlila kao „zečica“ kako bi istražila način na koji su žene tamo tretirane.
Tekst koji je uslijedio skrenuo je pažnju na eksploataciju žena i dvostruke standarde tadašnjeg društva.
Ipak, presudan trenutak u njenom životu dogodio se nekoliko godina kasnije, kada je izvještavala o javnom svjedočenju žena koje su imale ilegalne abortuse.
Steinem je i sama imala abortus u Londonu kada je imala 22 godine. Kasnije je to iskustvo opisivala kao trenutak koji je promijenio njen život i usmjerio je ka aktivizmu.
Od tada je postala jedan od najglasnijih zagovornika prava žena da same odlučuju o svom tijelu i reprodukciji.
Foto: Library of Congress
Godine 1972. bila je među osnivačicama časopisa „Ms.“, koji je postao jedan od najvažnijih feminističkih medija u istoriji. Magazin je ženama pristupao kao političkim, društvenim i ekonomskim subjektima, a ne samo kroz tradicionalne uloge supruga i majki.
Steinem je 1971. godine učestvovala i u osnivanju Nacionalnog ženskog političkog kluba (NWPC), organizacije čiji je cilj bio veće političko učešće žena.
Od borbe za abortus do borbe protiv nasilja
Tokom višedecenijskog rada Steinem je učestvovala u kampanjama protiv nasilja nad ženama, sakaćenja ženskih genitalija i diskriminacije. Podržavala je borbu za reproduktivna i LGBTQ prava, pokret Black Lives Matter, kao i različite mirovne i antiratne inicijative.
Godine 1984. uhapšena je tokom protesta protiv aparthejda ispred ambasade Južnoafričke Republike u Vašingtonu.
Godine 2015. učestvovala je i u mirovnom maršu žena preko demilitarizovane zone između Sjeverne i Južne Koreje.
Njena borba, međutim, nije prolazila bez kritika.
Steinem je tokom karijere bila suočena sa optužbama da je njen status feminističke ikone dijelom posljedica medijske pažnje koju je dobijala kao mlada i atraktivna bijela žena. Imala je i ozbiljne političke i ideološke sukobe sa drugim važnim figurama feminističkog pokreta, uključujući Betty Friedan.
Posebno je kritikovana zbog teksta iz 1998. godine u kojem je branila tadašnjeg predsjednika Billa Clintona od optužbi za seksualno uznemiravanje. Godinama kasnije priznala je da danas ne bi napisala isti tekst.
Kontroverze su je pratile i zbog stavova o transrodnim osobama, koje je kasnije dodatno pojasnila, ističući da transrodne osobe imaju stvarne i autentične živote koje treba prihvatiti.
„Oslobođena sam zahtjeva roda“
Steinem je 2013. godine dobila Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odlikovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje joj je uručio predsjednik Barack Obama.
U kasnijim godinama govorila je i o starenju i odnosu prema sopstvenom identitetu.
„Osjećam se oslobođeno zahtjeva roda“, govorila je Steinem.
Bila je aktivna i u poznim godinama. Pojavljivala se na protestima, govorila na skupovima i nastavila da piše i predaje širom svijeta.
Na Ženskom maršu u Vašingtonu 2017. godine, održanom dan nakon inauguracije Donalda Trumpa, bila je jedna od najpoznatijih govornica.
Steinem je iza sebe ostavila devet knjiga, brojne novinarske tekstove i generacije žena koje su u njenom radu pronalazile ohrabrenje da zahtijevaju jednaka prava.
Njena biografija nije bila bez kontradikcija, grešaka i kontroverzi. Ali njen uticaj na feministički pokret teško je osporiti.
Gloria Steinem ostaje simbol generacije žena koje su promijenile način na koji se govori o ravnopravnosti, tijelu, radu, politici i slobodi – i koje su pitanje ženskih prava iz privatne sfere iznijele u samo središte javnog života.