Marko Bašić, učitelj joge i meditacije iz Satya Yoga Banjaluka, održao je danas javni čas joge u Parku Mladen Stojanović, obilježivši na taj način Međunarodni dan joge u svom gradu. Ova manifestacija u svijetu se obilježava od 2014. godine, kada su Ujedinjene nacije proglasile 21. juni Međunarodnim danom joge, s ciljem promocije dobrobiti i blagostanja ljudi širom svijeta. Tim povodom sa Markom smo razgovarali o blagodetima koje ova praksa donosi.
Joga za zdravo starenje
Govoreći o ovogodišnjoj temi Međunarodnog dana joge, Bašić je rekao da je fokus stavljen na zdravo starenje i na to kako joga može pomoći ljudima da duže ostanu vitalni.
„Ove godine tema je ‘joga za zdravo starenje’, tako da smo posebno naglasili dobrobiti joge za dugovječnost i ugodno starenje. To znači da ljudi mogu doživjeti starost, a da ne moraju rano da se predaju, već da se i dalje osjećaju dobro, da sačuvaju zdravlje i očuvaju svoj mišićno-skeletni sistem, koji kod starijih ljudi često strada”, rekao je Bašić.
On ističe da je jedna od najvažnijih poruka joge upravo ta da nikada nije kasno početi voditi računa o sebi.
„Ono što je dobra vijest jeste da jogu možete početi praktikovati i u poznim godinama, jer nikad nije kasno da počnete voditi računa o svom zdravlju i opštem blagostanju”, poručio je.
Bašić naglašava da joga nije rezervisana samo za mlade, fizički spremne ili fleksibilne ljude, već da se može prilagoditi gotovo svima.
„Nikad nije kasno za jogu, zato što ne postoji osoba koja je, da tako kažem, predodređena za jogu. Jogu mogu praktikovati i mladi ljudi, ali i seniori, pa čak i osobe sa određenim poteškoćama, kojima je potrebna njega, jer se program može prilagoditi njima. To nije kao u nekim sportovima, gdje, ako ne počnete da trenirate do dvadesete godine, kasnije više nema smisla. U jogi to upravo ima smisla i ne traži nikakav preduslov”, istakao je Bašić.
Dodaje da upravo oni koji misle da nisu „za jogu” često imaju najviše koristi od nje.
„Štaviše, upravo ako niste fleksibilni, treba da idete na jogu, jer onome ko je već fleksibilan to je manje potrebno. To je kada govorimo o tijelu. S druge strane, osobe koje su pod stresom, koje ne mogu da pronađu mir, često kažu: ‘Meni je teško da idem na jogu, jer ne mogu da se umirim.’ Upravo takvi ljudi treba da idu na jogu — da se smire i da pokrenu proces prema pronalaženju mira”, rekao je.
Joga sve popularnija u BiH
Iako u našem društvu još uvijek donekle postoji otpor prema ovoj drevnoj praksi, Bašić smatra da su ljudi danas mnogo otvoreniji prema jogi nego ranije.
„U proteklih deset godina situacija je mnogo bolja nego što je bila, ali uvijek će postojati otpor kod dijela ljudi koji ne poznaju materiju, ne znaju šta je joga i nemaju iskustvo prakse joge. Obično su najveći kritičari joge ljudi koji nikad nisu radili jogu ili ne znaju ništa o njoj. Skloni smo da ono što ne poznajemo osuđujemo iz nekog razloga, a to je vjerovatno u ljudskoj prirodi”, rekao je Bašić.
Prema njegovim riječima, dostupnost informacija, iskustva poznatih sportista i lična praksa pomogli su da joga prestane biti tabu-tema.
„Zahvaljujući internetu i literaturi, sada je sve dostupno. Kada vidimo svjedočanstva uspješnih ljudi i vrhunskih sportista, kao što su Novak Đoković i LeBron James, i kada oni kažu da praktikuju jogu, onda to donosi neku vrstu kredibiliteta i autoriteta kod ljudi. Oni tada i sami probaju da je rade i shvate da to nije nikakva tabu-tema”, kazao je.
Bašić poručuje da se o jogi ne bi trebalo suditi na osnovu predrasuda.
„Ja uvijek kažem da treba da odradiš jedan čas joge i onda, na osnovu svog ličnog iskustva, kažeš kako ti se čini, a ne da kritikuješ nešto na osnovu rekla-kazala, jer joga uopšte nije ono što neki ljudi misle da jeste”, istakao je.
U Banjaluci, kaže Bašić, danas postoji dovoljno joga studija, pa svi koji žele mogu lako pronaći mjesto gdje će probati ovu praksu.
„Ko god želi da se bavi jogom, može vrlo lako da na internetu pronađe neki od studija, da ode tamo i proba, da vidi šta mu najviše prija. Takođe, pozivam ljude da istraže, jer je dostupno zaista mnogo informacija. Snimljeno je mnogo dokumentaraca o dobrobitima joge i ona je zaista široko prihvaćena, ne samo u svijetu, već i u našem okruženju, tako da je ta stigma u vezi sa jogom stvar prošlosti”, rekao je.
Joga je osnova mnogih savremenih praksi
Ljudi često nisu svjesni da je u osnovi mnogih vježbi koje možda već praktikuju — u teretani, na fitnesu ili pilatesu — zapravo joga.
„Joga postoji nekoliko hiljada godina, neki kažu i 20 hiljada godina, ali uglavnom je nastala veoma davno i prenosila se od mudraca do mudraca, iz drevnog doba, putem veda. Jezik joge je sanskrit, jedan od najstarijih jezika na svijetu. To je jezik kojim joga piše i govori, a asane — položaji u jogi — imaju svoje nazive na sanskritu”, objasnio je Bašić.
On ističe da su mnogi savremeni sistemi vježbanja i psihoterapijski pravci inspiraciju pronašli upravo u jogi i istočnjačkim meditativnim praksama.
„Mnogi sistemi vježbi, a najpoznatiji je možda pilates, vuku dosta inspiracije iz joge. Ali ne samo fizičko vježbanje. Ljudi bi se začudili kada bi znali koliko psihoterapijskih pravaca vuče korijen iz istočnjačkih meditativnih praksi, iz posmatranja sebe. Recimo, poznati koncept ‘mindfulness’ i terapija smanjenja stresa zasnovana na prisutnosti u trenutku, ili antistres terapija zasnovana na saosjećanju, direktno vuku ideju i inspiraciju iz jogičkih i meditativnih sistema — iz posmatranja sebe, iz spoznaje da ja nisam moje misli i tako dalje”, rekao je.
Čovjek se ne može posmatrati odvojeno od tijela, misli i emocija
Bašić naglašava da se joga ne bavi samo fizičkim tijelom, niti samo mentalnim aspektom, već čovjeka posmatra kao cjelinu.
„Joga se bavi čovjekom kao cjelinom i to je izdvaja od drugih sistema koje smo pomenuli. Dakle, ne možemo čovjeka dijeliti na njegove misli, niti ga možemo svesti samo na njegovo tijelo”, istakao je.
On upozorava da ljudi često vježbaju tijelo, a istovremeno ostaju u stanju stresa i unutrašnje napetosti.
„Ljudi su, recimo, skloni da vježbaju, ali se sekiraju dok vježbaju. Trče u teretani, dižu tegove, ali se istovremeno nerviraju, razmišljaju o svemu i svačemu, planiraju, stvaraju sebi neki pritisak. To je u jogi potpuno pogrešan pristup i to će vam svaki ozbiljan učitelj odmah ispraviti. Tražiće od vas da budete svjesni, da budete prisutni, da posmatrate svoja ograničenja u različitim položajima, da posmatrate svoja ograničenja u umu, svoju frustraciju, ogorčenje, ushićenje, svoj ego i tako dalje”, rekao je Bašić.
Zato je, zaključuje, joga važna upravo kao holistički pristup čovjeku.
„Sve je to nekako uvezano, holistički. Čovjek je holističko biće koje ne možemo podijeliti i upravo kada ga shvatimo kao cjelinu, onda vidimo da se sve uzajamno odražava jedno na drugo”, zaključio je Bašić.