U Branjevu kod Zvornika problem više nije pitanje jedne pukotine, jednog dvorišta ili jedne kuće. Tlo se godinama pomjera, zemljište klizi, objekti pucaju, a poslije svake veće kiše strah mještana ponovo raste. Ono što je nekada bilo upozorenje na papiru, danas je vidljivo na terenu: pojedini pomoćni objekti su nestali, jedna kuća je već napuštena, a najmanje nekoliko domaćinstava neposredno je ugroženo.
Prvi znaci pojave klizišta u Mjesnoj zajednici Branjevo zabilježeni su još 2016. godine, kada su mještani primijetili da naglo dolazi do pucanja i slijeganja tla i zemljišta u okolini kanalizacione mreže koja je sprovedena neposredno u blizini stambenih objekata. Imajući u vidu situaciju na terenu, činjenicu da je zemljište podložno klizištu i da se samim tim kanalizacija nalazi u neposrednoj blizini, mještani su usmeno, a zatim i pismeno obavijestili Gradsku upravu Zvornika i tadašnjeg gradonačelnika Zorana Stevanovića o stanju zemljišta, trenutnoj situaciji i posljedicama koje iz toga mogu proisteći.
“Ti zahtjevi i sve naše molbe godinama su ignorisani. Vrhunac svega bila su još dva projekta koja su sprovedena neposredno nakon toga. Jedan projekat nadovezuje se na već postojeću kanalizacionu mrežu, odnosno riječ je o spajanju drugog dijela naselja, takođe u blizini stambenih objekata. Drugi projekat je gasovodna mreža koja ide iz Bijeljine prema Zvorniku i koja takođe prolazi neposredno u blizini objekata. Imajući u vidu strukturu zemljišta i vjerujući da je sve to uticalo na stvaranje i naglo pogoršavanje tla i pojavu klizišta, ponovo smo pokrenuli zahtjev, uputili pisanu peticiju i obratili se Gradskoj upravi sa molbom da krenu u realizaciju sanacije, kako ne bi došlo do pogoršanja situacije. Već tada je bilo jasno da će doći do alarmantnih posljedica. Kada smo, poslije dvije godine, primijetili da neće doći do realizacije i saniranja klizišta, krenuli smo u aktivno djelovanje putem medija i portala, a zatim smo se obratili i međunarodnim kancelarijama za ljudska prava i drugim institucijama”, ispričao je za BUKU Milan Krajišnik, predstavnik MZ Branjevo.
Krajišnik navodi da se nakon toga oglasila Gradska uprava sa namjerom da počne sanaciju klizišta. Međutim, kako navodi, ništa konkretno nisu preduzeli, osim što su naveli da je projekat napravljen i da je podijeljen u dvije faze.
“Prva faza tog projekta bila je sanacija korita koje prolazi kroz Branjevo, sa namjerom da se pokupi sva otpadna voda koja tuda prolazi, priključi na kanalizacionu mrežu i sprovede do toka rijeke Drine. Druga faza odnosila se na samu sanaciju klizišta, saniranje njegovih posljedica i uklanjanje materijalne štete. Od svega toga urađen je samo kanal koji sam od sebe propada i koji danas faktički nema nikakvu ulogu. Već je i on propao nakon godinu dana. Klizište je u međuvremenu uzelo velikog maha i situacija je krajnje alarmantna. Već je jedna porodica bila prinudno iseljena, a danas imamo situaciju da bi u skorije vrijeme, ukoliko ne dođe do hitnog rješavanja problema, moglo doći do iseljavanja još nekoliko domaćinstava.Mi ovim putem želimo da aktivno krenemo i što radikalnije pristupimo traženju rješenja”, navodi Krajišnik.
Danas su na kućama su vidljive pukotine, teren se spušta, a vlasnici parcela gledaju kako im nestaju dijelovi dvorišta i pomoćni objekti. Za ljude koji ovdje žive, pitanje više nije samo vrijednosti imovine. Svaka nova kiša znači novo iščekivanje i strah da će se pomjeranje tla proširiti.
Njegoslava Jurošević priča za BUKU da se na njenoj kući iz dana u dan pojavljuju nove pukotine.
“Ovdje više nisu problemi, ovdje je opasnost. Problem traje 15 godina. Prije svega, 15 godina otkako su nam doveli kanalizaciju ‘na divlje’. Cijevi idu non-stop u Drinu i nama pod prozore. Otišli su nam placevi, otišli objekti, a naša djeca i kompletno stanovništvo su ugroženi. Sve nam obećavaju, a ništa ne rade. Kada je posljednji put bila neka delegacija iz opštine, rekli su nam da su krivi krovovi jer oluci nisu sprovedeni u kanalizaciju. Međutim, kada smo dobili tu kanalizaciju, opet ‘na divlje’, koja cijelo vrijeme otvoreno ide ovdje, tada su nam rekli da ne smijemo spajati oluke u kanalizaciju. Ovdje neko nekoga pravi budalom”, kaže Jurošević.
Navodi i da je ovo naselje nekada bilo,kako kaže, “za poželjeti” i podsjeća da je nastalo u poslijeratnim godinama, kada su ga naselili ljudi koji su već jednom gubili krov nad glavom.
“Evo, pogledajte i sami. Čovjek je, ne znam da li je dizao kredit ili nije, ali je morao da iseli porodicu i dijete od tri godine. Niko ga nije pitao gdje će da ide. Ovdje je bio još jedan stambeni objekat koji je srušen. I tamo je bilo isto. Sve su ovo nekada bili čvrsti objekti, bilo je voća, svega. Nemam više riječi. Samo još jedno želim da kažem – ovdje nije starački dom, ovdje je podmladak. U svakoj kući ima najmanje dvoje ili troje maloljetne djece”, kaže Jurošević.
Problem dodatno komplikuje voda. Branjevo je na području na kojem se atmosferske vode slivaju prema nižim dijelovima terena, dok je dio naselja neposredno uz Drinu. Stručne procjene na koje se poziva Grad Zvornik ukazuju na kombinaciju više faktora geološke karakteristike terena, djelovanje voda, urbanizaciju i eroziju obale Drine. U avgustu su gradonačelnik Zvornika i predstavnici „Voda Srpske“ ponovo obišli klizište i zaključili da je, pored rješavanja atmosferskih voda, potrebno urediti i obalu rijeke.
“Problem Branjeva, odnosno problem klizišta koje traje već više od 20 godina, počeo je prije nekoliko godina. Na tom dijelu mjesne zajednice Branjevo pojavilo se manje klizište, međutim, ono je vremenom postalo mnogo veće i počelo da nanosi ozbiljnu štetu, prije svega ljudima koji tu žive i njihovoj imovini. Mi smo se ove godine uključili u rješavanje tog problema. Izvodili smo određene radove, zvali struku, zvali Građevinski fakultet i ljude koji razumiju materiju. Dali su nam određene prijedloge koje smo realizovali i stanje se u značajnoj mjeri smirilo. Dobili smo određene informacije od lokalnog stanovništva da je nekada postojala obaloutvrda koja je tu bila, a koja je uništena, i da je možda čak i sama rijeka Drina jedan od razloga tog klizišta. U konsultaciji sa vodnim inženjerima i, naravno, građevinskom strukom tražimo konačno rješenje, prije svega ono koje se tiče uređenja obaloutvrde. Sigurno je da su i oborinske vode i vode koje su se kretale putevima, značajno doprinijele da klizište brže napreduje i nanese štetu stanovništvu koje se nalazi u tom krugu. Naravno, ljudi neće ostati sami. Grad Zvornik će izdvojiti sredstva što iz svog budžeta, što kroz zahtjeve prema Vladi Republike Srpske, da riješimo taj problem”, kaže za Buku gradonačelnik Zvornika, Bojan Ivanović.
To je, međutim, samo jedan dio problema koji mještani godinama iznose pred nadležne. Drugi je kanalizacija. U Branjevu je kanalizaciona mreža građena kroz višemilionski projekat. Grad Zvornik je 2020. godine sa Češkom razvojnom agencijom pokrenuo projekat završetka kanalizacione mreže i izgradnje prečistača otpadnih voda. Do 2022. godine završena je kanalizaciona mreža vrijedna 3,2 miliona KM, dok je za nastavak projekta planirana izgradnja prečistača. Mještani, međutim, tvrde da postojeća infrastruktura nije riješila problem na terenu i da voda i otpadne vode i dalje predstavljaju dodatno opterećenje za područje na kojem se zemljište već pomjera.
Milan Krajišnik, predstavnik mještana Branjeva, ističe da su izlazili javno sa zahtjevom da se problem konačno riješi. Tada su upozoravali da klizište direktno ugrožava najmanje pet domaćinstava, da je jedna porodica već morala napustiti kuću, te da su zidovi i temelji pojedinih objekata oštećeni. Tražili su konkretne rokove i odgovor šta će se dogoditi sa njihovim kućama ako sanacija ne bude urađena.
“Do danas vidimo da je ta priča i dalje mrtvo slovo na papiru, da od pomenutih radova i dalje nema ništa. S obzirom kakvo je stanje, kakva je situacija na terenu, mi se ne nadamo da će doći u skorije vrijeme do riješavanja, s obzirom da znamo svi koliko treba i vremena da se ispita teren, da se sprovedu projekti, da se treba provesti ispitivanje struktura zemljišta i to u posljednje vrijeme nije rađeno nikako. I pitanje je da li je rađeno ikada, jer svi projekti koji su rađeni su bez prethodnog ispitivanja. Znači, ovdje nije samo stvar prirodne sile, ovdje ima isključivo i ljudskog faktora. Dakle, mnogo je problema ispred nas. Iako smo već mnogo toga i riješili u nekim stvarima, ono najgore je pred nama i tek predstoji. Mi ćemo morati da pređemo na radikalnije mjere. Znači, sve ono što nam je garantovano u svim pravima i što možemo da dozvoljenim radnjama vršimo na terenu, mi ćemo to i da radimo. Angažovaćemo i advokata i pozivamo ovim putem sve koji su zainteresovani da pomognu i koji imaju veze sa geodezijom, sa pravnom strukom da nam se obrate da vidimo šta je to što možemo da preduzmemo kako bi problem trajeno bio riješen”, kaže Krajišnik.
Ljudima čije su kuće na zemljištu koje se pomjera najvažnije je ono što će se dogoditi na njihovom pragu. Hoće li teren konačno biti stabilizovan prije nego što još neka kuća postane nebezbjedna ili će Branjevo i nakon narednih kiša ostati na istom mjestu između projekata na papiru i problema koji se svakodnevno vidi na zemlji? Za sada je izvjesno samo da klizište nije stalo. A vrijeme, kako upozoravaju mještani, ne radi u njihovu korist.