Žarke letnje temperature izrazito su neprijatne i prava je sreća što
tokom godine postoji samo ograničen broj dana sa ovakvim, ekstremnim
temperaturama (mada se broj takvih dana značajno povećao zbog klimatskih promena).
Još od NASA studije iz 1958. godine, ustanovljena je komforna zona
temperature između 4 i 35 stepeni Celzijusa, u kojoj, kad vlažnost ne
prelazi 50%, ljudi mogu da borave neograničeno dugo. No, kad se nađe
izvan ove zone, koliko visoku temperaturu ljudsko telo može da podnese?
Uprkos brojnim mahom vojnim istraživanjima, na ovo pitanje nema
jednog opšteg, a preciznog odgovora. Različite osobe mogu da izdrže
različite temperaturne ekstreme, a to zavisi i od načina odevanja,
fizičkih aktivnosti, strujanja vazduha i zaklonjenosti od sunca. I pre
svega, od vlažnosti vazduha.
Pri vrlo visokoj relativnoj vlažnosti vazduha čovek može biti ugrožen
već na 36 stepeni Celzijusa, dok u pustinjama, gde je vazduh izuzetno
suv, ljudi mogu desetak minuta da izdrže i na temperaturi od 60 stepeni.
Kako bi održao telesnu temperaturu na oko 37 stepeni, organizam pri
visokim temperaturama vazduha suvišnu toplotu oslobađa pre svega kroz
isparavanje, odnosno znojenjem. Međutim, ako je relativna vlažnost oko
njega visoka, isparavanje je usporenije i čovek doživljava da je spoljna
temperatura viša od one koju mere termometri.
Zbog toga se u prognozi i koristi takozvani toplotni indeks kakav od
1978. primenjuje američka, kao i većina evropskih meteoroloških
organizacija, a između ostalih i naš RHMZS. U Kanadi je još od 1965. u
upotrebi takozvana Humidex skala, dok se danas vaši telefoni oslanjaju
na RealFeal skalu kompanije AccuWeather.
Ustaljeno se smatra da na temperaturi višoj od 54 stepena Celzijusa
ljudskom organizmu neizbežno sledi toplotni udar. Ovaj oblik
hipertermije može da se dogodi i na daleko nižim temperaturama, a na to
mogu da utiču lekovi, alkohol, starost, ali i druge okolnosti. Sportisti
koji se takmiče na toploti mogu biti u opasnosti, a statistike beleže
da su česte žrtve toplote deca zaboravljena u nerashlađenim
automobilima. Toplotni udar je ekstremno stranje termičkog
stresa i dovodi do rasta telesne temperature za svega nekoliko minuta,
vrtoglavice, krvarenja, kolapsa kardiovaskularnog sistema, konvulzija,
kome, otkazivanja mišića i organa i u najtežem slučaju, do smrti.
Naravno, pri ovdašnjim temperaturama, ma kako bile neprijatne, ne
treba da brinete sve dok boravite u provetrenim, veštački rashlađenim
prostorijama, uzimate dovoljno tečnosti i izbegavate direktno izlaganje
suncu u najtoplijem delu dana