Svaka osoba na svetu drugačije definiše sreću. Neki nisu ni svesni kada im se dogodi, dok drugi veći deo svog života provedu uživajući u njoj. Međutim, kako novija istraživanja pokazuju, sve što je potrebno da biste bili srećni je naredna formula:
Kako bi napravili matematički model sreće, naučnici sa
Univerziteta u Londonu su vršili eksperiment na 26 osoba. Svaka od njih
trebalo je da izvrši neki zadatak više puta, koji im je dodeljivan u
zavisnosti od toga da li žele da igraju na sigurno ili da rizikuju.
Nakon svakog pokušaja trebalo je da, na skali od 1 do 10, ocene koliko
su zadovoljni.
Dok su se ispitanici zabavljali, istraživači su posmatrali reakcije njihovog mozga skenirajući ih safMRI uređajem (funkcionalna magnetna rezonanca). Aktivirale su se oblasti ventral striatum, glavni izvor dopamina u neuronima, i insula,
deo mozga koji je važan za nastanak nekih emocija, uključujući i sreću.
Ove promene su pokazale pozitivnu korelaciju sa rezultatima,striatum je povezan sa promenama raspoloženja, a insula sa ukupnim nivoom sreće.
Pokazalo se da je ključnu ulogu u određivanju trenutne sreće imalo
očekivanje učesnika. Igrači su se osećali najbolje kada su dobijali sume
kojima su se najviše nadali, dok je nivo sreće bio sve manji kada su
osvajali sumu jednaku prethodnoj, bili „na nuli“, ili gubili.
Otkrivanje konkretne formule koja bi opisala psihičko stanje ispitanika
prepušteno je matematičarima. Za parametre su uzeti: trenutne nagrade (CRs, u funtama), očekivane vrednosti u kockanju (EVs, srednja vrednost dva moguća ishoda), greške u predviđanju nagrada (RPEs, razlika između ishoda i EV); t – broj pokušaja klađenja, ω0 – konstanta, ω1, ω2, ω3 – odgovarajući koeficijenti uz sume parametara, 0<γ<1
– faktor zaboravljanja koji obezbeđuje da poslednji događaji imaju veći
uticaj na količinu sreće od prethodnih. Opisan izraz koji je definisan
iznad rezultat je modeliranja dobijenih rezultata u programu MATLAB.
Jednačina je kasnije primenjena na preko 18.000 ljudi koji su igrali smartfon igricu na srećuThe Great Brain Experiment,
koja se pokazala kao pouzdan način za proučavanje kognitivnog
ponašanja. Dobijeni rezultati su odgovarali skoro potpuno preciznoj
prognozi formule.
Tim istraživača smatra da je ovo odličan
način da se predvide promene raspoloženja kod velikog broja ljudi usled
raznih događaja i da se sprovedu statističke analize o tome kako vlade
zemalja utiču na dobrobit svog stanovništva.
Bez obzira na to
što ovi stručnjaci tvrde i da je najbolji uzrok trenutne sreće smanjenje
kriterijuma i očekivanja kod ljudi, činjenica je da stres izazvan u
situacijama u kojima se očekuje najgore može mnogo da poremeti dugoročno
blagostanje. Stoga, za postavljanje jednačine za istrajniju sreću
naučnici će morati još malo da se potrude, a do tada će već postojeća
dobro objašnjavati kako i šta utiče na one najdragocenije trenutke u
životu.
Izvor: Elementarium.