Vandot je rođen 1884. godine u Kranjskoj Gori, a umro 1944. u savezničkom bombardovanju Slavonskog Broda, gdje je njegova porodica bila deportovana iz Maribora, gdje je radio kao službenik na željeznici, nakon što su istok Slovenije okupirali Nijemci.
Po motivima iz Vandotovih pripovijetki u koje je autor upleo gorske mitove i legende iz vlastitog djetinjstva, različiti su režiseri 50-ih, 60-ih i 70-ih godina snimili pet i danas popularnih filmova. Kekec je doživio i prerade za pozorišne daske te verzije u stripu i slikovnicama, a postao je i svojevrsni književno-turistički brend, sličan švicarskoj djevojčici Hajdi, knjževnice Johanne Spyri.
Rodna Kranjska Gora ima i muzej pisca i pjesnika koji se potpisivao i pseudonimom Cvetko Slavin, a po uzoru na Diznilend, postavila je i Vandotovu "Zemlju Kekeca" koju mogu posjetiti turisti i zamišljati susrete sa Kekecom, Mojcom, Kosobrinom, Bedancem i drugim slavnim Vandotovim likovima.
Tržišna vrijednost brenda "Kekec", kojim je nazvana i najpopularnija slovenačka pašteta, cijeni se na više stotina hiljada eura.