Split tako danas ima spomenik i Franji Tuđmanu i Nebojši Borozanu, suborcima i vršnjacima. Išarana i popišana stoji skromna spomen-ploča Nebojši i šezdesetorici drugova iz Prvog splitskog partizanskog odreda, koji su s tog mjesta otišli ravno pred ustaške puške. Onaj drugi je, dakako, imao više sreće.Tjedan dana nakon svečanog otkrivanja, uz pijanu pjesmu veletrgovca i njegovog ustaškog odreda, pred Utemeljiteljevim spomenikom dvadeset i četiri sata dnevno stražari jedan mrki zaštitar o gradskom trošku i dva naoružana policajca o državnom....
Tako je to bilo, završio je svoju priču tajni agent Tibor Mijo Kuljanić, objašnjavajući inspektorima USKOK-a gomilu potvrda, isplatnica i R-1 računa nespretno nažvrljanih na komadima trgovačkog papira. “Ovim er jedan raćunom potvrđujem da mi je tajni agent Tibor Kuljanić isplatio 1000 (slovima: osamsto) kuna za povijerljivu imformaciju od vitalnog nacijonalnog interesa”, stajalo je na jednome od njih. U potpisu, jasno, “zaštičeni svijedok Lafarž, svojerućno.”
Ja sam poznata ženska u ovoj zemlji pa su me nazvali ljudi koji misle da bih ja trebala reći kako bi u Ustavu trebalo stajati da brak smije biti i životna zajednica žene i žene i muškarca i muškarca. Ja? Mene su našli? Nisam im rekla što mislim o braku ali kužim što oni žele. Žele da imaju pravo na sve ono na što imaju pravo udovci, udovice, sretno i nesretno razvedeni…Žele pravo na usvajanje djece… Da se mene pita sve bi to u naš Ustav već bilo uneseno.
Zvijezde nam se čine tako udaljenima od nas običnih da je otkriće kako su i one ipak samo smrtnici pravi šok. Još veći je šok ako se među njima nađe netko spreman izložiti javnosti vlastitu intimu samo zato da bi pomogao drugima
Najrazvijenije zemlje u svetu konačno su preusmerile svoj razvojni put od industrijske ekonomije ka ekonomiji znanja. Prva se bazirala na proizvodnji stvari kojima se trguje, druga na stvaranju i distribuciji znanja i informacija koji se prodaju.Znanje postaje treći faktor sistema ekonomije, paralelno sa radom i kapitalom, pa takvu ekonomiju komotno možemo zvati i ekonomijom kreativnosti, pošto je, u suštini, vodi ljudska kreativnost.
Sreća ne leži samo u posjedovanju novca; ona leži u radosti postignuća, u uzbuđenju kreativnog rada. Ushićenje i moralna stimulacija rada više ne smiju ostati zaboravljeni u ludom lovu na nepostojani profit. Ovi mračni dani bit će vrijedni svake cijene ako nas nauče da naša prava sudbina nije da nas drugi služe, već da mi služimo sebe i bližnje oko sebe.
Sve da ničega na ovom brdovitom poluotoku nema, uvijek ima odlične, turbulentne i slavne historije. Nema ovdje generacije koja nije rođena, živjela i umrla u povijesno vrijeme, svatko je ovdje živ svjedok povijesti: ono što drugdje desetljećima rade cijeli timovi znanstvenika na sveučilištima i akademijama, ovdje rade novinari unutarnjopolitičkih rubrika.