16. i 17. decembra, održava se tradicionalni Naučni skup filozofskog fakulteta u Banjaluci. Tema ovogodišnjeg skupa je kvalitet nastavno-naučnog procesa i Bolonjski proces. Zašto baš ova tema? Pa, cilj nastavnog osoblja je da se sagledaju sve protivriječnosti, problemi, dometi i rezultati onoga što se naziva Bolonjski proces. Na ovom skupu će biti zastupljeni svi studijski programi Filozofskog fakulteta, tako da će fenomen ,,Bolonje“ biti razmatran sa istorijskog, psihološkog, sociološkog, pedagoškog, filozofskog aspekta.
Okrenutost prošlosti je uvijek zamka, kada je riječ o Bosni. Tu i najčasniji izgube glavu. Da bi uopšte došlo do pomirenja upravo bi trebalo da se prevaziđe šum vremena. Potrebna je buka i bijes. Objektivna istina o sebi i drugom, poštovanje i razumijevanje su formule tako potrebne katarze bh društva. Svaki drugi put vodi u izolaciju. Na sceni je Orvelova Farma a da većina ljudi toga nije ni svjesna, rekao je pjesnik Radomir D. Mitrić u intervjuu za BUKU.
Nije politika ako kukate i žalite se da su velike sile zle, nego ako postupate tako da dobijete njihovu podršku za svoje ciljeve. Naši susedi u tome više-manje uspevaju, a mi i dalje kukamo i ljutimo se. Drugim rečima - mi ne razumemo svetsku politiku i ne umemo da pobedimo u toj utakmici. Bez podrške EU, ali i SAD, mi ostajemo na gubitničkoj strani istorije. I to svojom krivicom - kaže u intervjuu za „Blic“ Dubravka Stojanović, ugledna istoričarka.
Pojam sekularne države u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH, direktno nije naveden. Istovremeno, proces depolitizacije institucija i gubljenje građanskog posljednjih godina imali su za cilj vjersko liderstvo objediniti sa političkim i državnim liderstvom, što su, kako misle neki analitičari, manje ili više vidljivo činile sve konfesije u BiH.
"Karakteristično je da su ratovi u bitnom smislu kod nas nezavršeni, bosanski rat je dramatično nezavršen. Podsjetit ću vas na jednu užasno važnu hrvatsku knjigu, jednu od najvažnijih u zadnjih dvadeset godina, a to je knjiga Slavka Goldsteina »1941. Godina koja se vraća«. To je zapravo isti naslov koji govori da je i Drugi svjetski rat za nas također dramatično nezavršen, jer da je završen, danas ne bi postojali ni oni koji se srame antifašizma i hapse stare partizane, e ne bi li im to donijelo koji glas na predstojećim izborima. Da je Drugi svjetski rat završen, hapšenje antifašista bi hapsitelje diskvalificiralo u izborima, odnijelo im glasove" kaže u intervjuu za Novi list književnik Miljenko Jergović
Već neko vrijeme dopirali su do nas pojedinačni glasovi o smanjenju nadležnosti Suda, ali i orkestrirane i otvorene poruke iz RS-a, odakle nam se, posebno pred početak dijaloga putem medija, prijetilo da "nismo zaslužili da opstanemo", "da se moramo dovesti u red", a sve zbog "godina bez rezultata" u procesuiranju ratnih zločina
“ Ako stvari sagledam zdravorazumski i hladno, vidim zemlju koja to nije, autistični protektorat u rukama stranaca, tri podijeljena društva s tri podijeljene javnosti, vidim jednonacionalnu multietničnost, konstantnu igru nadmoći jačeg nad slabijim, ljude koji zatvaraju oči pred stvarnošću, zemlju koja forsira lažno građansko društvo u prostoriji punoj neriješenih nacionalnih pitanja, a koja generiraju konstatno nove razdore. Unatoč svemu gore pobrojanom i unatoč svim čudesnim mjestima svijeta koje ostavih pod nogama, nigdje se ne mogu zamisliti nego u Bosni i Hercegovini.” kaže za BUKU Martina Mlinarević-Sopta, beskomrpmisna kolumnistkinja hrvatskog portala Index.hr. Sa njom smo razgovarali o stanju u medijima, o Hercegovini i o Bosni i Hercegovini, te o strahotama i ljepotama ove zemlje...
Šanse za skoro formiranje vlasti na državnom nivou u BiH su male jer su svi dogovori prepušteni liderima političkih partija, što nije dobro, smatra član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
„Nedavno su analitičari Atlanske Inicijative objavili analizu sigurnosnih rizika u BiH. U ovoj analizi se navodi da bi islamske radikalne grupe mogle da budu, poput navijačkih huligana, ona iskra koja bi mogla da zapali nove etničke sukobe u BiH. Takva mogućnost zaista postoji. O tome sam govorio javno ranije zbog bojazni od djelovanja grupa koje su, kao što je grupa u Gornjoj Maoči, locirane u blizini entitetskih ili etničkih linija razgraničenja. Ove grupe mogu biti ili upotrijebljene od strane nekoga drugog ili ne, ali one same imaju potencijal i sredstva za takve nasilne akcije i samo je pitanje volje njihovih vođa da li će oni tako djelovati ili ne. Zato ja mislim da se ova opasnost potcjenjuje“ kaže za BUKU Esad Hećimović, bh novinar i publicista te autor knjige „Garibi – Mudžahedini u BiH 1999-2001“, koja je doživjela svoja dva izdanja, prvo u Sarajevu a drugo u Beogradu. Sa njim smo razgovarali o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji u BiH u svjetlu nedavnog terorističkog napada ali i o problemima funkcionisanja BiH.