foto BUKA
Sa njim smo razgovarali i o terorističkom napadu u Moskvi i da li se može raditi o prekretnici u ratu te da li će se i drugi ruski saveznici uključiti u rat protiv Ukrajine.
Evropski savjet dao je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, šta nas sve čeka u narednom periodu, kolika je cijena ulaska u pregovore u smislu međunarodnih odnosa?
BiH je uz Ukrajinu i Moldaviju po prvi put u istoriji EU dobila status (stepenicu) više od kandidatskog statusa, u vrijeme velikog rata u Evropi, tako da sve treba posmatrati na sasvim drugi način od pregovora zemalja, koji su se odvijali u mirnodopsko vrijeme. Možemo slobodno reći da ono što su nekad bili pregovarački timovi sada moraju biti “krizni timovi” tih zemalja za saradnju sa EU u ovom sve težem periodu kada se rat širi na teritoriji Ukrajine i prijeti proširenjem na zemlje EU. Vrlo je dobro vaše pitanje u vezi “šta že to koštati BiH” i tu možemo slobodno reći da nakon izjave Ursule von der Layen da je BiH potpuno usaglašena sa svim izjavama sa EU što se tiče rata u Ukrajini i svim drugim bezbjednosnim pitanjima, možemo reći da BiH više nije neutralna zemlja već opredjeljena na jednu stranu u ratu. Da li će BiH iz tog razloga morati prihvatiti da se uključi u zajedničku odbranu i da pošalje svoje vojnike tamo gdje bude potrebno i da li će morati prihvatiti i neke obaveze za koje nema konsenzusa u cijeloj BiH, vidjećemo vjerovatno veoma skoro.
Koliko smo se ovim “statusom više”, kako ste rekli, ovim zamjerili Rusima, prije svega mislim, na Republiku Srpsku?
Kao što svi znamo Rusija je bila protiv ulaska BiH u NATO, a prije par nedjelja Ambasada Rusije objavila da je izričito i protiv integracije BiH u EU i ako pogledamo njihovo saopštenje iz ambasade: “Za sve je već odavno očigledno da proces proširenja Evropske unije se odvija ne na osnovu visokih ideala zapadne civilizacije, nego pod diktatom Vašingtona koji fanatično teži usko sebičnom i u isto vrijeme suludom cilju – da nanese strateški poraz Rusiji. Stoga, EU se pretvorila u bezvoljni i pokorni instrument SAD-a, koji bezobzirno podstiče nacistički režim u Kijevu na štetu istinskih težnji naroda Evrope, koji su postali taoci briselske birokratije“, navodi se u saopštenju Ambasade Rusije u Sarajevu.” onda ne treba niko očekivati da će Rusija posmatrati ravnodušno daljnja dešavanja u BiH.
Krajem sedmice dogodio se užasan teroristički napad u Moskvi, kakve su Vaše informacije, stoji li iza ovoga zaista ISIL ili su oni puki izvršioci?
Isil K ili Isil Khorasan je Avganistanska grana ISIL a i izuzetno militantna. U Turskoj je 2022. godine uhvaćena njihova grupa, koja je planirala teroristički napad. Takodje u julu 2023 u nekoliko gradova Njemačke je napravljena velika racija hapšenja njihovih članova. Možda je najava i ovog napada bila objavljena u njihovoj brošuri u kojoj navode:” Naša kratka ćutnja je samo upozorenje pred burom drugog krvavog, smrtonosnog talasa” Sve ukazuje da njihova reaktivacija nije slučajna već dugo i pažljivo pripremana, a stravična poruka iz brošure upozorava da se mogu očekivati i nastavak njihovih terorističkih akcija.
Može li ovaj teroristički napad biti neka tačka preokreta?
S obzirom da su teroristi označeni kao građani Tadžikistana, zemlje koja pripada saveznicima Rusije (zemlje sa kojima Rusija ima pravno obavezujuće sporazume o međusobnoj odbrani, tu prije svega spadaju članovi Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), međuvladin savez stvoren 1992. godine koji sada ujedinjuje šest post-sovjetskih država: Rusiju, Jermeniju, Belorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.), možemo očekivati da Rusija zatraži od tih zemalja da pokažu lojalnost i pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.
Šta možemo u tom kontekstu očekivati u nastavku rata? Širenje?
Rat se već širi i dodatna mobilizacija u Rusiji traje. Da li će odgovor biti u opštoj mobilizaciji u samoj Rusiji ili će se nastaviti sa djelomičnom uz uključenje saveznika koje sam gore naveo, vjerovatno ćemo već u ovoj godini dobiti odgovor na to pitanje.