Struka upozorava: Ograničiti cijene proizvoda ako se ograniči cijena struje za privredu

Udruženje poslodavaca Federacije
Bosne i Hercegovine zatražilo je od Vlade Federacije BiH da, u skladu sa
Zakonom o električnoj energiji u FBiH, što prije donese odluku kojom se rast
cijena električne energije za privredna društva ograničava na 20 posto za 2023.
godinu.

Konkurentnost privrede

“Kako je pitanje cijene
električne energije od izuzetnog značaja za poslovanje privrednih subjekata u
FBiH, neophodno je i hitno da do kraja tekuće godine, u skladu sa Zakonom o
električnoj energiji u FBiH, ograničite, odnosno, utvrdite cijenu električne
energije za privredne subjekte za 2023. godinu”, navodi se u zahtjevu
UPFBiH upućenom federalnoj Vladi.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

UPFBiH predlaže da se sastanak s
Vladom FBiH održi do kraja oktobra u cilju blagovremene pripreme ove odluke i
njenog uvrštavanja na dnevni red neke od narednih sjednica Vlade FBiH, kako bi
odluka bila na snazi već od 1. januara 2023. godine.

Iz UPFBiH navode da su, pored
ostaloga, zahvaljujući odluci Vlade FBiH o ograničenju rasta cijene električne
energije na 20 posto za 2022. godinu, bh. kompanije uspjele sačuvati radna
mjesta, nivo proizvodnje i konkurentnost privrede Bosne i Hercegovine na
inozemnim tržištima. Sve to je, kako kažu u ovom udruženju, rezultiralo
rekordnim rastom priliva sredstava u budžetske i vanbudžetske fondove.

“Također, pokazalo se da je
povećanjem cijena električne energije za bh. privredna društva za 20 posto,
sačuvana stabilnost elektroenergetskog sektora u FBiH i JP  Elektroprivrede BiH koja uz uredno
snabdijevanje domaćih kompanija i dalje izvozi značajne količine električne
energije na inozemna tržišta”, kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Podsjetimo, krajem prošle godine
pojedine kompanije u Federaciji BiH dobile su ugovore od Elektroprivrede BiH za
2022. godinu u kojima je cijena električne energije bila povećana i za 300
posto.

Nakon toga je uslijedila velika
pobuna iz Udruženja poslodavaca FBiH, iz kojeg su tada kazali da će doći do
gašenja brojnih kompanija i gubitka radnih mjesta ukoliko ugovori sa 300 posto
skupljom strujom za firme ostanu na snazi.

U priču se uključio i Parlament FBiH,
koji je usvojio zaključak kojim se ograničava rast cijene struje za privredne
subjekte do 20 posto.

Nakon toga, kompanije su od
Elektroprivrede dobile korigovane ugovore, u kojima je poskupljenje u odnosu na
prethodnu godinu moglo iznositi najviše 20 posto.

Ograničili im cijenu struje, a dobili
skuplji pelet za 200 posto

Poskupljenja električne energije se
najavljuju mjesecima, a koliko je ovaj zahtjev poslodavaca realan pitali smo
stručnjaka za energetiku Nihada Harbaša.

“Tu je dosta složena situacija,
obzirom da mi slijedimo direktive Evropske unije, kojoj težimo, a tamo je
otvoreno tržište, što znači da je tržište i u BiH za električnu energiju
otvoreno od 2015. godine i da svaki kupac, uključujući i fizička i pravna lica,
može izabrati svog snabdjevača od kojeg će kupovati električnu energiju. To ne
mora biti Elektroprivreda, i bilo je dosta slučajeva gdje su određeni kupci
uzeli od drugih snabdjevača električnu energiju. Međutim, ti drugi snabdjevači,
kojih ima 24 pored elektroprivreda, nisu konkurentni elektroprivredama jer
nemaju dovoljne proizvodne kapacitete, tako da se sve svelo na to da su
elektroprivrede najpovoljnije”, govori Harbaš.

Kada je riječ o tržištu, on kaže da
bilo kakva ograničenja nisu tržišna utakmica.

“Međutim, nalazimo se u vremenu
energetske krize kada je logično da vlasti i državne kompanije moraju uraditi
sve kako bi zaštitile svoje potrošače, prvenstveno javno snabdjevanje odnosno
građane, a kasnije i privredu. Ono što je na neki način prošle godine urađeno i
što nije dobro je da ta ograničenja u cijeni električne energije nisu pratila
ograničenja cijena u proizvodima tih preduzeća koja se bave proizvodnjom. Tako,
recimo, imamo slučaj peleta. Ako je ograničena cijena električne energije koju
jedna peletara koristi onda se trebala ograničiti i cijena peleta ili cijena
čelika u ArcelorMittalu, koji nije ograničen ničim. Dakle, ako želimo zaštiti
potrošače i ta privreda mora biti spremna da ne može sada svoje cijene povećati
za 300 posto ako njima neko nije povećao cijenu električne energije za više od
20 posto. Tako da sam zahtjev da se ograniči cijena električne energije prema
njima, a da oni kasnije rade šta žele sa svojim proizvodima plasirajući ih na
tržište po enormno visokim cijenama nije opravdan”, ističe za Buku Harbaš.

Igra se dupla igra

Naš sagovornik navodi kako smo
svjedoci da je pelet poskupio za 200 posto.

“Da ne govorimo o industriji čelika,
o drugim proizvodima i ostalim životnim namirnicama, puteru od osam ili devet
maraka. Nema opravdanja da je on porastao zbog cijene električne energije. Ako
je čelik bio prodavan i u BiH i u inostranstvo po nekoj jediničnoj cijeni i
porasla mu cijena za 200 ili 300 posto i niko ga nije ograničio da to prodaje.
Zamislite da Vlada sada kaže: ‘Ok, ograničit ćemo cijenu električne energije,
ali ćemo ograničiti i cijenu vašeg čelika kojeg izvozite’. Pitanje je kako bi
tada ti poslodavci postupili. Dakle, ovdje se igra neka dupla igra, gdje svako
gleda neku svoju korist. Vlada ovo sve mora izbalansirati, izaći u susret
privredi, ali ograničiti njihove cijene i marže. Najviše se vraćam na pelet
zato što građani tu na kraju ispaštaju zbog ove situacije. Moramo biti
objektivni. Ako vi tražite od nekoga da vam ograniči cijenu sirove kafe, a
proizvodite tu kafu i plasirate je na tržište po enormno visokim cijenama onda
tu nešto ne štima. I poslodavci moraju biti spremni da ne dižu cijene svojih
proizvoda”, podvlači Harbaš.

Prema njegovim riječima, važno je
zaštiti domaće tržište, kako kompanije tako i potrošače.

“Mi smo kada je riječ o peletu
savjetovali da sve ono što se proizvelo prošle godine bude prodavano u BiH po
cijenama od, recimo, 350 ili 450 maraka. A sve one količine koje su proizvođači
izvozili, neka i dalje izvoze po cijenama koje ugovore. Ali, zaštitimo domaće
potrošače, ograničimo cijenu peleta. Isto tako, zaštitimo domaće tržište sa
cijenama električne energije, ali isto tako mora biti i sa proizvodima. Ako oni
mogu izvoziti van BiH po nekim većim cijenama, neka to urade. Jednu od najvećih
dobiti u BiH ostvario je ArcelorMittal u vrijednosti od 100 miliona, gdje
koriste jeftinu radnu snagu, zagađuju okoliš, imaju jeftinu električnu
energiju, daje minimalne plate, 100 miliona dobiti, i onda takvom jednom
preduzeću treba da se ograniči cijena električne energije”, riječi su
Harbaša.   

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije