Zemlje Evropske unije u narednim godinama suočavaju se s rizikom masovnog gubitka radnih mjesta, jer visoki troškovi energije, industrijsko restrukturiranje i zelena tranzicija snažno opterećuju ekonomiju, upozoriće Evropska komisija, prenosi Politico.
Podaci su dio Proljetnog paketa Evropskog semestra, koji sadrži ekonomske i političke preporuke Komisije za države članice EU, a trebalo bi da bude predstavljen danas. Ovo upozorenje dodatno naglašava sve veću zabrinutost u Briselu zbog obima ekonomskih izazova s kojima se blok suočava.
Cjenovni pritisci
„Evropska konkurentnost se neće graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili finansijskoj regulativi“, izjavila je za Politico Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Komisije za vještine. „Gradiće je ljudi, vještine koje stiču i prilike koje im stvaramo kako bi dali puni doprinos našim ekonomijama i društvima.“
S obzirom na to da se američko-izraelski rat u Iranu ne smiruje i i dalje utiče na cijene nafte, Komisija procjenjuje da bi cjenovni pritisci u energetskom sektoru tokom 2026. godine mogli ugroziti oko 560.000 radnih mjesta. Najugroženiji su građevinarstvo, metalurgija, hemijska industrija i transport.
Zbog slabije ekonomske aktivnosti Komisija je revidirala projekcije nezaposlenosti. Prethodno se očekivalo da će nezaposlenost 2026. iznositi 5,9%, a 2027. godine 5,8%, ali sada se procjenjuje da će u obje godine dostići oko 6%.
Takođe se očekuje rast javnog duga, pri čemu bi ukupni budžetski deficit svih 27 zemalja EU porastao sa -3,1% BDP-a u 2025. na -3,5% u 2026. i -3,6% u 2027. godini.
Ugroženi sektori i radna mjesta
Paket skreće pažnju na radnu snagu, uz poruku da strategija konkurentnosti EU ne može uspjeti bez rješavanja sve većeg nedostatka radnika i vještina.
U evropskoj automobilskoj industriji, ključnoj za ekonomiju Njemačke, procjenjuje se da je ugroženo oko 600.000 radnih mjesta zbog prelaska sa vozila sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i jake konkurencije iz Kine. U industriji baterija u opasnosti je oko 85.000 radnih mjesta.
Proizvodnja solarnih panela pogođena je tržišnim pritiscima koji utiču na gotovo 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisija ugljen-dioksida mogle uticati na još oko 4.500 radnih mjesta u čeličnoj industriji.
Ove procjene odražavaju širu debatu u Briselu o tome da li Evropa gubi korak u strateškim industrijama u odnosu na Kinu i SAD, uprkos planovima za jačanje domaće proizvodnje.
Poticanje vještina
Istovremeno, poslodavci širom EU i dalje prijavljuju teškoće u pronalaženju radnika sa odgovarajućim kvalifikacijama. Prema podacima Komisije, 68% srednjih preduzeća prijavilo je nedostatak vještina u 2023. godini, dok je 77% firmi u 2024. navelo da im nedostatak radne snage i vještina predstavlja prepreku za investicije.
Zbog toga će preporuke Evropskog semestra po prvi put staviti poseban fokus na obrazovanje, stručno osposobljavanje, obrazovanje odraslih, STEM vještine i prekvalifikaciju kao ključne elemente ekonomske politike EU.
„Ulaganje u ljude je najjača evropska strategija za konkurentnost“, rekla je Mînzatu. „To je promjena koju donosi ovaj Evropski semestar: ljudski kapital postaje ključni pokretač konkurentnosti.“
Društvene posljedice i nejednakosti
Komisija upozorava da bi domaćinstva s nižim prihodima mogla biti nesrazmjerno pogođena višim cijenama goriva, što bi im moglo smanjiti prihode za oko 1,4%.
Takođe se ističu nejednakosti na tržištu rada, gdje su državljani van EU češće prekvalifikovani za poslove koje obavljaju u odnosu na domaće radnike.
Brisel navodi i da je svaki peti radnik u EU zaglavljen u slabo plaćenim poslovima u sektorima niske produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava sa rizikom siromaštva uprkos zaposlenju.
U tom kontekstu, Komisija poziva zemlje članice na reforme usmjerene na jačanje vještina, kvalitet radnih mjesta i socijalnu zaštitu.
U okviru paketa, Brisel izražava i zabrinutost za finansijsko stanje Bugarske nakon pregleda njene javne potrošnje, dok su Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija prošle sličnu provjeru bez negativnih ocjena.