Bosna i Hercegovina formalno izvozi meso, ali u praksi se izvoz svodi gotovo isključivo na piletinu.
Piletina na pauzi
Međutim, ni piletina se već tri mjeseca ne izvozi na tržište EU, a prema procjenama iz industrije, normalizacija se ne očekuje prije sredine juna. Razlog je pojava ptičije gripe na farmi u Petrovu, dok Evropska unija BiH tretira kao jedinstvenu epidemiološku cjelinu. Iako je naknadno odobren povratak na listu izvoznika, administrativne procedure odgađaju nastavak izvoza, pa se u međuvremenu gomilaju zalihe, padaju cijene i rastu gubici u peradarskom sektoru. U skladištima se trenutno nalazi između 1.500 i 2.000 tona zamrznutog pilećeg mesa koje ne može biti plasirano na evropsko tržište.
Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora peradara BiH, ističe da se gubici ne ogledaju samo u nemogućnosti plasmana, već i u rastu operativnih troškova. „Svaki mjesec čuvanja mesa košta između 65 i 70 KM po toni. Uz to, prodajna cijena zamrznutog mesa znatno je niža od svježeg, čime direktno gubimo profitabilnost“, kaže Popović. Dodaje da dodatni problem predstavljaju administrativne procedure koje produžuju čekanje na izvoz, iako je sektor već dobio pozitivne ocjene.
Crveno meso: gubici koji se mjere stotinama miliona
Dok peradarski sektor funkcioniše između privremenih zabrana i dozvola, izvoz govedine, junetine, ovčetine i kozjeg mesa i dalje nema pristup tržištu Evropske unije. Istovremeno, uvoz tih proizvoda u BiH je u potpunosti liberalizovan.
Ovo nije tržišni problem, nego sistemski. Evropska unija zahtijeva potpunu sljedivost životinja, od rođenja do klanice. To podrazumijeva jedinstvene i povezane baze podataka i potpunu kontrolu kretanja životinja. U Bosni i Hercegovini taj sistem nije zaokružen. Entitetski i državni registri nisu usklađeni, obilježavanje životinja kasni, a ušne markice su često kratkog vijeka i lošeg kvaliteta. Veterinarski informacioni sistemi nisu usklađeni, a kontrola kretanja životinja ostaje fragmentirana.
Miljan Erbez iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske za BUKU kaže da domaći proizvođači godinama trpe posljedice zatvorenog evropskog tržišta. A koliko se gubi, slikovito objašnjava na primjeru Hrvatske:
„Samo u prošloj godini Hrvatska je uvezla oko 150.000 govedine i svinjetine, vrijednosti blizu 600 miliona eura, i to iz Evropske unije. Da smo imali mogućnost da izvezemo naše meso, ta sredstva bi ostala kod naših farmera. Umjesto da naši proizvodi završavaju na hrvatskom primorju, gdje bi stizali svježi za 20 minuta, mi gledamo kako se gase naše farme, a sela pustoše i zarastaju u korov“, naglašava Erbez.
Dodatni problem predstavlja izvoz u Tursku, koji je godinama bio važan kanal za bh. stočare.
„Mi više ne možemo izvesti meso u Tursku jer tranzit mora ići preko Bugarske, koja je članica EU. Prevoz u zapečaćenom kamionu, po svim standardima, nije dovoljan. Nama je praktično blokiran izvoz na sve strane“, navodi Erbez.
Prema njegovim riječima, izvoz je time ograničen na nekoliko pravaca, dok uvoz mesa u BiH teče bez većih prepreka.
Dr Miljan Erbez, Daniel Lefebvre i mr Aleksandar Marić
Obilježavanje životinja – korak ka standardima EU
Uprkos brojnim problemima, poljoprivrednici u RS kreću u proces modernizacije. Erbez najavljuje početak obuka za farmere kako bi sami mogli vršiti obilježavanje životinja.
„Ovo je evropski standard. Obukom farmera smanjujemo nepotrebno čekanje veterinara, štedimo vrijeme i, što je najvažnije, drastično smanjujemo rizik od prenošenja zaraznih bolesti sa farme na farmu. Time direktno unapređujemo zdravstveni status naših grla i sigurnost građana koji kupuju domaće proizvode. Pozivamo i nadležne institucije da reaguju i omoguće pristup tržištima, jer naši proizvođači imaju kapacitet i kvalitet, ali nemaju političku podršku da prevaziđu administrativne barijere“, zaključuje Erbez za BUKU.
Region umjesto EU i rast uvozne zavisnosti
Bosna i Hercegovina je prošle godine ostvarila izvoz mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 140,25 miliona KM, pri čemu su glavna izvozna tržišta bila Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Hrvatska. Izvoz u Srbiju posebno se izdvaja plasmanom 1,24 miliona kilograma svinjskog mesa vrijednog 6,94 miliona KM, uz rast izvoza kobasica i sličnih prerađevina od 14,08 odsto, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH.
S druge strane, uvoz mesa i mesnih prerađevina bio je znatno veći i dostigao je 719,84 miliona KM, pri čemu su najveći dobavljači bili Holandija, Italija, Srbija, Hrvatska i Njemačka. Količinski je zabilježen rast uvoza gotovo svih kategorija mesa, posebno svježeg i rashlađenog goveđeg mesa iz zemalja Evropske unije, dok je uvoz smrznutog goveđeg mesa iz Brazila, Sjeverne Makedonije, Paragvaja, Poljske i Austrije porastao za više od 80 odsto.
Podaci VTK-a iz ranijih godina pokazuju da sve više zavisimo od uvoza. U 2023. godini BiH je uvezla meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 693 miliona KM, dok je izvoz iznosio 144,8 miliona KM. U 2024. uvoz je porastao na 719,84 miliona KM, dok je izvoz pao na 140,25 miliona KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom dodatno smanjena na oko 19,5 posto.
Bez adekvatne reakcije donosilaca odluka u BiH, bolji dani za domaće proizvođače se ne naziru.