O budućnosti Nacionalnog parka Sutjeska, vrijednostima ovog prostora i aktuelnim građevinskim radovima razgovarano je na panel-diskusiji „Rekonstrukcija budućnosti“, održanoj u utorak 15. septembra na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Centralno pitanje panela bilo je šta Sutjeska danas predstavlja – nacionalni park, mjesto sjećanja, izuzetno djelo arhitekture i umjetnosti ili kulturni pejzaž u kojem se sve ove vrijednosti susreću.
U diskusiji, koju je moderirao Igor Kuvač sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, učestvovali su Mejrema Zatrić-Šahović iz Docomomo BH, Milena Dragaš iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Đorđije Milanović sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Crnković je predstavila aktivnosti Centra za životnu sredinu koje se odnose na zaštitu Sutjeske, sa posebnim osvrtom na praćenje aktuelnih građevinskih radova na području nacionalnog parka.
Kako je navela, cilj je utvrditi da li se radovi izvode u skladu sa važećim zakonima, planskim dokumentima i drugim propisima koji uređuju zaštitu i korišćenje ovog prostora.
„Kroz ove aktivnosti nastojimo otvoriti prostor za javni dijalog, ukazati na pitanja koja zahtijevaju dodatnu pažnju i doprinijeti tome da se sve intervencije u prostoru planiraju i realizuju transparentno, odgovorno i u skladu sa propisanim procedurama“, rekla je Crnković.
Ona je istakla da je važno da se o budućnosti Sutjeske razgovara na osnovu činjenica, dostupne dokumentacije i jasnih pravila, uz uvažavanje potrebe da se ovaj prostor dugoročno očuva.
Jedna od tema bila je i pitanje aktuelnih građevinskih aktivnosti na području Sutjeske, uključujući područje Prijevora i prostora u podnožju Maglića.
Predstavnica Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske rekla je da je o pojedinim aktivnostima na terenu više informacija dobila nezvaničnim putem nego kroz zvanične kanale.
„Bilo kakve intervencije u okviru nacionalnog parka, posebno spomen-kompleksa, moraju proći proceduru i dobiti mišljenje Zavoda“, navela je ona.
Dodala je da će Zavod pratiti situaciju, ali da bez konkretnih zvaničnih informacija ne može komentarisati pojedinačne aktivnosti. Istakla je da radovi ne bi trebalo da se izvode bez odgovarajuće dokumentacije i sprovedenih propisanih procedura.
Iz Centra za životnu sredinu ukazali su i na ugovor koji je Vlada Republike Srpske, odnosno nadležno ministarstvo, potpisala sa privatnom kompanijom o korišćenju ugostiteljskih objekata na period od 50 godina.
U Centru navode da sami po sebi ugovori o upravljanju ugostiteljskim sadržajima ne moraju predstavljati problem, ali izražavaju zabrinutost zbog načina na koji se, prema njihovim informacijama, izvode određene intervencije u prostoru.
Crnković je rekla da je Centar kao udruženje građana zatražio pisanu informaciju o sadržaju ugovora, ali da je do sada nije dobio.
„Još uvijek ne znamo šta je potpisano, a ono što znamo jeste ono što je zvanično predstavljeno prilikom potpisivanja – da se preuzimaju ugostiteljski objekti“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, dodatnu zabrinutost izazivaju informacije sa terena o probijanju novih puteva i postavljanju temelja na području iznad Perućice, na Prijevoru i u podnožju Maglića, za koje u Centru smatraju da nisu adekvatno planirani.
Centar za životnu sredinu saopštio je i da je kontaktirao inspekcijske organe i zatražio njihov izlazak na teren.
„Niko od nas nije protiv gradnje. Problem je pristup bez konsultacija sa strukom i nadležnim republičkim institucijama“, poručila je Crnković.
Na problem upravljanja prostorom Nacionalnog parka Sutjeska ukazao je i profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Đorđije Milanović.
On je podsjetio da Sutjeska decenijama predstavlja prostor u kojem se prepliću zaštita prirode, tradicionalne aktivnosti lokalnog stanovništva i turizam.
Milanović je naveo da su u prošlosti na području Perućice postojale izdvojene livade koje su lokalni stanovnici koristili za ispašu, te da su kroz istoriju postojale različite aktivnosti stanovništva na prostoru koji je kasnije dobio strožiji režim zaštite.
Istakao je da u Nacionalnom parku postoje značajne prirodne vrijednosti, uključujući populacije medvjeda, vukova i divokoza, kao i mogućnosti za ribolov i druge aktivnosti koje su danas regulisane ili zabranjene.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog mogućnosti da se pritisak gradnje vremenom proširi i na prostor prašume Perućice.
„Takva mjesta moraju biti izuzeta od daljih gradnji i radnji“, rekao je Milanović.
Učesnici panela saglasili su se da pitanje budućnosti Sutjeske zahtijeva širu javnu raspravu i uključivanje institucija, stručne javnosti, lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva.
Panel-diskusija „Rekonstrukcija budućnosti“ otvorila je tako pitanja o granicama intervencija u zaštićenim područjima, odnosu razvoja turizma i očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa, kao i potrebi da se odluke o prostoru donose na osnovu važećih propisa, stručnih mišljenja i dostupne dokumentacije.