Cijene hrane u BiH nastavit će rasti, a do kraja godine mogle bi biti više i do deset posto u odnosu na vrijeme pred pandemiju koronavirusa, pokazala su to predviđanja centralnih banaka Amerike i Evrope.
Zapadni Balkan
U regionu zapadnog Balkana proteklih mjeseci je, nakon više godina deflacije, došlo do naglog povećanja cijena, navedeno je u novom kvartalnom izvještaju o stanju ekonomija zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
Kako je navedeno, BiH je jedna od posljednjih zemalja u kojima su deflacioni trendovi početkom aprila ove godine zamijenjeni inflacijom koja je, kako je naglašeno, u maju iznosila 1,7 posto. Kao glavni faktori za povećanje cijena navedeni su prvenstveno globalni trendovi koji se odnose na povećanje cijena energije, transporta i hrane.
U izvještaju naglašavaju da je još početkom 2021. u BiH deflacija, odnosno smanjenje cijena, iznosila 1,2 posto u odnosu na isti period lani.
– Povećanje cijena krenulo je u aprilu, kada je inflacija iznosila 0,9 posto, a dodatno je porasla u maju 1,7 posto. Pritisak je uzrokovan prvenstveno u sektoru transporta, ali su cijene tekstila nastavile pad za otprilike deset posto – naglasili su.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića, za koje je navedeno da čine 32 posto potrošačke korpe, u aprilu i maju porasle su za 1 do 1,5 posto, dok su alkohol i cigarete skuplji za oko dva posto.
Američka i Evropska centralna banka predviđaju da će se inflacija, sigurno, nastaviti barem do kraja godine, a da će se onda cijene početi stabilizirati.
Negativni efekti
Ekonomista Igor Gavran kaže da je nastavak inflacije izgledan u narednim mjesecima.
– To je očekivano u fazi oporavka i ubrzanja ekonomske aktivnosti nakon perioda krize i deflacije. Građani su najdirektnije ugroženi u siromašnim zemljama poput BiH jer uglavnom nemaju prihode koji im omogućavaju podnošenje viših cijena i stvaranje štednje za ovakve periode i pritisak poskupljenja im može dodatno povećati zaduženost i umanjiti kvalitet života – pojasnio je Gavran i dodao da će negativne efekte osjetiti i najveći dio privrede.
Građani iscrpljeni pandemijom
– Očekivani su negativni efekti poskupljenja, i to za većinu kupaca i privredu, kad je riječ o kupovini repromaterijala i sirovina. Posebno je ovo značajno jer govorimo o građanima i privredi koja je već odavno iscrpljena pandemijom i smanjenim prihodima, a mnogi su i u potpunosti ostali bez prihoda zbog izgubljenih radnih mjesta ili tržišta – pojasnio je Gavran.