Milorada Dodika spasio je redoslijed održavanja izbora u Republici Srpskoj i Srbiji, jer bi njegov politički rezultat mogao biti drugačiji da su građani prvo glasali u Srbiji, a potom u Republici Srpskoj. Takvu ocjenu iznio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra, komentarišući promjene na političkoj sceni Srbije i pobjedu studentskog pokreta.
Govoreći za N1, Filandra je ocijenio da bi Dodik, da su izbori u Republici Srpskoj održani nakon izbora u Srbiji, „sigurno loše prošao“.
„Mislim, Dodika je spasila činjenica da su njegovi izbori bili prije Vučićevih. Da je to bio obrnut redoslijed, on bi sigurno loše prošao“, rekao je Filandra.
Dodao je da tek predstoji da se vidi kako će se razvijati političke prilike u Republici Srpskoj, posebno u kontekstu odnosa unutar vladajućih struktura.
Filandra: Svaka nova politika u Srbiji bolja je od Vučićeve
Komentarišući pobjedu studentskog pokreta u Srbiji, Filandra je ocijenio da je riječ o važnom političkom događaju koji bi mogao imati posljedice i izvan granica te zemlje.
Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo vlašću Aleksandra Vučića nije bilo ograničeno samo na studentsku populaciju, već je obuhvatilo širi dio društva, uključujući profesore i akademsku zajednicu.
„Međutim, u ovom slučaju to nezadovoljstvo je zapravo kapitalizirala akademska zajednica, ne samo studenti. To je cjelokupna akademska zajednica. Znači profesori, studenti. To je ono što je jako važno“, istakao je Filandra.
Studentski pokret opisao je kao specifičan oblik političkog djelovanja, naglašavajući da njegov uspjeh ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu spontanih protesta.
„Ovdje se radi o odvažnosti i hrabrosti. Mnogi režimi, mnoge strukture su mnogo fragilnije, i nacionalne i državne, no što se to nama čini“, rekao je profesor.
Govoreći o mogućim posljedicama promjena u Srbiji po Bosnu i Hercegovinu, Filandra je iznio izrazito kritičnu ocjenu dosadašnje politike Beograda prema BiH.
„Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, odnos prema Bosni i Hercegovini, njenim političkim akterima i njenoj situaciji, svaka nova politika u Srbiji je bolja od Vučićeve“, poručio je.
Zašto se sličan studentski bunt ne očekuje u BiH?
Filandra smatra da se sličan politički pokret ne može jednostavno prenijeti iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu, jer su društvene i političke okolnosti u dvije zemlje bitno različite.
Kao jednu od ključnih prepreka naveo je duboke etničke podjele u BiH, koje, prema njegovoj procjeni, otežavaju stvaranje šireg građanskog pokreta oko zajedničkih zahtjeva.
Osvrnuo se i na okupljanje građana u Banjoj Luci nakon objavljivanja izbornih rezultata u Srbiji, kada su upućene poruke Dodiku i vladajućim strukturama u Republici Srpskoj.
Filandra je upozorio i na mogućnost da se u Republici Srpskoj dodatno učvrste porodični i politički uticaji, navodeći da ostaje da se vidi kako će se razvijati odnosi unutar tamošnjih vlasti.
Prema njegovoj ocjeni, političke strukture u Republici Srpskoj nastaviće da se u velikoj mjeri oslanjaju na političke procese u Beogradu, bez obzira na to ko bude na vlasti u Srbiji.
Sporazum o granici kao test odnosa Sarajeva i Beograda
Govoreći o budućim odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, Filandra je ocijenio da bi jedan od prvih testova nove vlasti u Beogradu trebalo da bude pitanje međudržavnog sporazuma o granici između dvije zemlje.
Istovremeno, nije izrazio velika očekivanja od domaćih političkih struktura u BiH, koje su, kako je naveo, već decenijama prisutne na političkoj sceni.
Promjene u Srbiji, prema njegovom tumačenju, mogle bi otvoriti prostor za drugačiji pristup regionalnim odnosima, ali će konkretni potezi nove vlasti pokazati da li će do toga zaista doći.
Filandrini komentari dolaze u trenutku pojačanog interesovanja za političke posljedice promjena u Srbiji i njihov mogući uticaj na odnose unutar regiona.