Slovenija je uz Španiju najproblematičnija članica EU kad je riječ o makroekonomskoj neravnoteži i potrebna joj je obimna strategija reformi kako bi stabilizirala finansijski sektor, povećala potencijal za ekonomski rast i zapošljavanje i privukla strane investicije, piše u izvještajuću koji je u objavila Evropska komisija, javlja Tanjug.
Kako prenose mediji, radi se o poraznoj ocjeni Bruxellesa i da novu vladu i državu u cjelini čekaju teški izazovi.
Reagujući na kritičnu ocjenu Bruxellesa, slovenačko Ministarstvo finansija saopštilo je da su zahtjevi iz izvešća Evropske komisije usklađeni s prioritetima nove vlade.
Zakoni usmjereni na jačanje bankovnog sektora i upravljanje državnom imovinom kako bi se olakšao postupak privatizacije već su donijeti, prihvaćene su reforma tržišta rada i penziona reforma, smanjen je deficit javnih finansija, a restriktivna politika plata i smanjivanje troškova rada imaju za cilj jačanje konkurentosti, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Prema izveštaju Evropske komisije, teškoće ključnih slovenačkih banaka su vrlo ozbiljne i povezane su s nedostatkom domaćeg kapitala, pa je neophodna dokapitalizacija, a stvar komplikuje i činjenica da su ključne banke u vlasništvu države, kao i dio kompanija koje bankama zbog prezaduženosti ne mogu vraćati kredite, pa bi slovenački javni dug iduće godine mogao premašiti 60 posto BDP-a.
Evropska komisija očekuje da će slovenačka vlada iduće nedelje Bruxellesu dostaviti detaljan plan makroekonomske stabilizacije.
U Evropskoj komisiji ocjenjuju da Slovenija kasni s mjerama za uklanjanje razloga za svoju makroekonomsku nestabilnost, čime povećava svoju ranjivost u vrijeme recesije i stresa izazvanog europskom dužničkom krizom, prenose mediji.