Ekonomija eurozone porasla je za 0,4 posto u drugom tromjesečju 2026. godine, nadmašivši očekivanja analitičara uprkos energetskom šoku izazvanom ratom na Bliskom istoku, pokazala je preliminarna procjena Eurostata.
Bruto domaći proizvod cijele Evropske unije porastao je za 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjem nivou, ekonomija eurozone porasla je za jedan posto, a EU za 1,2 posto.
Analitičari su za drugo tromjesečje prognozirali rast eurozone od približno 0,2 posto.
Eurostat je istovremeno revidirao podatke za prva tri mjeseca ove godine, prema kojima je ekonomija eurozone stagnirala, umjesto ranije procijenjenog pada. Time je otklonjena neposredna opasnost od tehničke recesije, koja se definira kao pad ekonomije tokom dva uzastopna tromjesečja.
Rezultati pokazuju da su potrošnja domaćinstava i poslovna aktivnost ostali otporniji nego što se očekivalo nakon rasta cijena energije i drugih posljedica sukoba na Bliskom istoku.
Među najvećim ekonomijama eurozone, Njemačka, Francuska i Italija zabilježile su rast od po 0,2 posto, dok je španska ekonomija porasla za 0,7 posto.
Irska je ostvarila rast od 3,9 posto, nakon pada od sedam posto u prvom tromjesečju.
Evropska centralna banka (ECB) prognozira da će ekonomija eurozone tokom cijele 2026. godine porasti za 0,8 posto, dok se za 2027. očekuje rast od 1,2 posto.