Premda se opasnosti na radnom mjestu najčešće povezuju s teškim industrijama poput rudarstva ili građevine, ljekar opšte prakse dr Amir Khan upozorava da ozbiljni zdravstveni problemi prijete i u onim profesijama koje na prvi pogled djeluju potpuno bezopasno. U svojoj ordinaciji sve češće svjedoči tegobama uzrokovanim dugotrajnim sjedenjem, vožnjom, radom u smjenama te svakodnevnim fizičkim naporima.
Iako zaposleni ne čine ništa pogrešno, sam način na koji provode veći dio dana ostavlja dugoročne posljedice na tijelo.
Rizične skupine i specifični zdravstveni izazovi
- Učitelji: Tokom napornog radnog dana često nemaju vremena za osnovne fiziološke potrebe ni pravilan unos tečnosti. Posljedice su najčešće dehidracija, hronične glavobolje te povišen rizik od infekcija urinarnog trakta.
- Profesionalni vozači (taksisti, dostavljači, vozači autobusa): Zbog dugotrajnog sjedenja izloženi su učestalim bolovima u leđima, manjku kretanja, te značajno većem riziku od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.
- Frizeri: Dugotrajno stajanje na nogama i konstantno ponavljanje istih radnji dovode do bolova u području vrata, ramena, leđa i stopala.
- Medicinske sestre i njegovatelji: Svakodnevno podizanje, premještanje i pridržavanje pacijenata stavlja ih u visoku skupinu rizika od ozbiljnih ozljeda mišića i zglobova.
- Kancelarijski posao: Dugotrajno gledanje u ekran, preskakanje pauza i manjak izlaganja svježem zraku negativno utiču na njihovo fizičko, ali i mentalno blagostanje.
Teške posljedice smjenskog rada
Organizam trpi i zbog nepovoljne organizacije radnog vremena, posebno kod radnika u smjenama. Dugi sati, noćni rad, hronični emocionalni stres i neredovni obroci narušavaju prirodni cirkadijalni ritam spavanja i budnosti. Dugoročno, ovakav način rada dokazano povisuje rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Posebnu kategoriju čine i neformalni njegovatelji (osobe koje brinu o bolesnim članovima obitelji). Iako se ne radi o klasičnom plaćenom poslu, visok nivo stresa, iscrpljenosti i tjeskobe nastaju jer potrebe drugih uvijek stavljaju ispred vlastitih.
Kako zaštititi zdravlje na radnom mjestu?
Dr Khan ističe kako rješenje nije u davanju otkaza, jer to za većinu ljudi nije izvedivo. Umjesto toga, ključ je u prepoznavanju specifičnih zahtjeva koje posao postavlja pred tijelo i ublažavanju njihovih posljedica.
- Za one koji sjede: Pronađite svaki mogući trenutak tokom dana za kretanje i razgibavanje.
- Za one koji stoje: Fokusirajte se na pravilnu zaštitu mišića i zglobova.
- Za radnike u smjenama: Uložite maksimalan trud u zaštitu i kvalitetu sna.
- Univerzalni savjet: Bez obzira na vrstu posla, nikada nemojte zanemarivati redovne obroke, dovoljan unos tekućine i korištenje propisanih pauza.