Njemačka Dojče banka (Deutsche Bank), jedna od najvećih evropskih finansijskih institucija, godinama je održavala unosne poslovne odnose sa ruskim oligarsima, uključujući Olega Deripasku i Viktora Vekselberga, uprkos upozorenjima stručnjaka unutar same banke o mogućim finansijskim i reputacionim rizicima.
To pokazuju interni dokumenti do kojih je došao „Njujork tajms“ u okviru međunarodnog istraživanja zasnovanog na analizi više od 15 miliona procurjelih dokumenata, u kojem je učestvovalo više od 200 novinara.
Prema objavljenim informacijama, banka je godinama poslovala sa najbogatijim predstavnicima ruske poslovne elite, a tek nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine suočila se sa hitnim pitanjem kako postupiti prema klijentima bliskim Kremlju.
Samo nekoliko sati nakon početka invazije, jedna od stručnjakinja banke za sprečavanje finansijskog kriminala poslala je kolegama mejl pod naslovom „Ruske sankcije – hitan zahtjev“.
„Kao što znate, imamo veliki broj klijenata među ruskim oligarsima“, napisala je, pitajući koje poslovne odnose banka može da prekine i da li bi klijentima trebalo savjetovati da povuku novac „dok još mogu“.
Ruski milijarderi bili važan izvor zarade za banku
Dojče banka je decenijama ruskim oligarsima omogućavala pristup zapadnim finansijskim tržištima, stabilnim valutama i međunarodnom bankarskom sistemu.
Koliko su ti odnosi bili značajni pokazuje i susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa tadašnjim direktorom banke Jozefom Akermanom 2008. godine. Putin je tom prilikom Dojče banku opisao kao „most između ruske i njemačke ekonomije“.
Međutim, interni dokumenti pokazuju da su stručnjaci banke godinama upozoravali na rizike poslovanja sa pojedinim ruskim klijentima.
Još 2014. godine odjeljenje za sprečavanje finansijskog kriminala preporučilo je prekid određenih poslovnih odnosa sa Olegom Deripaskom zbog brojnih optužbi koje su ga pratile, uključujući sumnje na pranje novca, utaju poreza i veze sa organizovanim kriminalom.
Uprkos tome, rukovodioci zaduženi za prihode branili su saradnju, predstavljajući Deripasku kao uglednog i važnog poslovnog partnera.
„Ruski milijarderi značajno doprinose našem uspjehu“, navedeno je u internoj prezentaciji iz 2015. godine. Bogati ruski klijenti tada su opisani kao „okosnica održivog rasta“ sektora za upravljanje imovinom.
Sankcije nisu odmah prekinule poslovne veze
Dojče banka se i prije ruske invazije na Ukrajinu suočavala sa ozbiljnim regulatornim problemima zbog poslovanja sa ruskim investitorima.
Američki i britanski regulatori optužili su je da je kroz takozvano paralelno trgovanje, odnosno „mirror trading“, omogućila ruskim investitorima da operu do 10 milijardi dolara.
Banka je 2017. godine pristala da plati stotine miliona dolara kako bi riješila taj slučaj, ali je nastavila poslovanje sa najbogatijim ruskim klijentima.
Kada su Sjedinjene Američke Države 2018. godine uvele sankcije sedmorici ruskih industrijalaca povezanih sa Kremljem, njih petorica bila su klijenti Dojče banke, direktno ili preko povezanih kompanija. Među njima su bili Deripaska i Viktor Vekselberg.
Dokumenti otkrivaju i da je banka postepeno premještala račune bogatih Rusa u Švajcarsku i Luksemburg, zemlje poznate po strogim pravilima o bankarskoj tajni.
Interna analiza iz 2020. godine pokazala je da je među klijentima bilo 17 Rusa sa takozvane američke „liste Kremlja“, koja je obuhvatala visoke zvaničnike i oligarhe.
Uprkos upozorenjima o povećanim rizicima od pranja novca i kršenja sankcija, dokumenti su istovremeno ukazivali na profitabilnost ruskog tržišta.
Iste godine spoljni pravni nadzornici preporučili su banci da ozbiljno razmotri potpuno povlačenje iz Rusije. Rukovodstvo, međutim, nije odustalo od poslovanja, pa je u aprilu 2021. jednoglasno podržalo strategiju opreznog širenja aktivnosti u Moskvi.
Nakon invazije nastala panika, a banka promijenila odluku
Prekretnica je nastupila 24. februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Nove zapadne sankcije izazvale su hitne konsultacije unutar banke, dok su američki tužioci zatražili podatke o ruskim klijentima koji su se našli pod sankcijama, njihovim računima i tokovima novca.
Interni mejlovi pokazuju da se banka pozivala na zakone o bankarskoj tajni u Švajcarskoj i Luksemburgu kako bi ograničila dostavljanje određenih podataka. Prema objavljenim informacijama, američki tužioci prihvatili su njene odgovore.
Dojče banka tvrdi da je sve vrijeme postupala zakonito, ispunjavala obaveze prema američkim vlastima i da nikada nije pomagala klijentima da izbjegnu sankcije.
Ipak, rukovodstvo u početku nije bilo spremno na potpuno povlačenje sa ruskog tržišta.
Generalni direktor Kristijan Zeving 10. marta 2022. godine poručio je zaposlenima da bi napuštanje klijenata koji ne mogu odmah da odu iz Rusije bilo „protivno vrijednostima banke“.
Istog dana američke banke JPMorgan Chase i Goldman Sachs najavile su povlačenje iz Rusije. Već narednog dana Dojče banka promijenila je odluku i saopštila da postepeno obustavlja poslovanje u toj zemlji, uz najavu da više neće započinjati nove poslove.
Istraga „Njujork tajmsa“ tako otvara pitanje koliko su dugo poslovni interesi imali prednost nad upozorenjima stručnjaka unutar jedne od najvećih evropskih banaka i zašto je odluka o povlačenju iz Rusije donesena tek nakon invazije na Ukrajinu i uvođenja novih zapadnih sankcija.