Pompezno je najavljena imunizacija stanovništva, ali vakcinisati nekoliko desetina doktora i upsolenika UKC-a (tačnije 20) daleko je od prave, dovoljne i učinkovite imunizacije. Zasad je to ispao samo medijski (i medijima) zanimljiv spektakl.
Za direktora UKC Banjaluka Vladu Đajića, danas je istorijski dan, a bilo bi dobro da u istoriju uđe činjenica da još nije stigao dovoljan broj vakcina i za ostale građane.
Ministar zdravlja Alen Šeranić obećao je da će masovna vakcinacija u Republici Srpskoj početi u drugoj polovini februara, a ta polovina počinje u ponedjeljak. Novi datum mogao bi biti do kraja februara.
Dok se u Republici Srpskoj počelo, iako više simbolično i nadasve nedovoljno, u FBiH još nema ni govora o datumima.
Zaobilaženje tačnog datuma je prvi simptom epidemije nesposobne i neodgovorne vlasti. Oba entiteta.
A mnogi građani BiH ne žele čekati skrštenih ruku. Ima i onih koji ne žele sjediti kući skrštenih ruku čekajući da se vakcinišu u BiH.
Mnogi od njih alternative traže u Srbiji koja je vakcinisala 8% stanovništva i time je visoko rangirana zemlja svijeta po broju vakcinisanih građana. Po broju vakcinisanih na stotinu stanovnika u Srbiji je osam, što Srbiju rangira u sami vrh svijeta.
Ta zemlja je obezbijedila dovoljno vakcina da ih čak i poklanja, u narednim danima Srbija će isporučiti prvi kontigent vakcina Sjevernoj Makedoniji. Srbija osim što poklanja vakcine, vakciniše i strane državljane.
Na portalu eUprave Srbije putem kojeg se vrši vakcinacija možete se prijaviti za taj proces kao:
· državljanin Srbije
· strani državljanin sa stalnim boravkom
· strani državljanin bez stalnog boravka
Jedino što je potrebno prilikom prijave je da odaberete grad u kojem se želite vakcinisati, proizvođača vakcine, a u obavezno polje spada i telefonski broj jednog od telekom operatera u Srbiji.
BUKA je prije deset dana institucijama Srbije poslala upit o broju stranih državljana koje je Srbija vakcinisala, interesu Srbije da vakciniše strance i kapacitetima. Nismo dobili odgovor. BUKA je kontaktirala nekoliko državljana BiH koji su se prijavili za vakcinisanje u Srbiji ali o tome nisu htjeli govoriti.
Pašović: Ljut sam
Jedan od prvih državljana BiH, ako ne i pvi, koji su se vakcinisali je reditelj i univerzitetski profesor Haris Pašović. On je tokom nedavnog boravka u Rusiji na Bashmet festivalu primio vakcinu Sputnik V.
“Tamo su nam dok smo radili, naši domaćini rekli da ako neko želi da se vakciniše da nam to oni mogu obezbijediti kao jednu vrstu poklona. Ja sam rekao – naravno da želim. Onda sam otišao u njihovu operu Helikon gdje je jedna od stanica za vakcinisanje ruskih umjetnika i oni su me divno primili” objašnjava Pašović za BUKU okolnosti vakcinacije.
Dodaje da je prvo morao proći striktni zdravstveni protokol.
“Ustanovili su da mogu dobiti vakcininu. To je trajalo 10 sekundi, nisam imao nikakvu reakciju” kaže Pašović. On će za 15 dana primiti drugu dozu Sputnik V vakcine.
“Ponovo idem na festival, ovaj put u Soči, staću u Moskvu da se revakcinišem”.
Pašović kaže da je sretan što je mogao primiti vakcinu, ali da je ljut što u BiH nema vakcina.
“Mi smo jedna od posljednih zemalja svijeta, u Evropi sigurno posljenja zemlja, gdje Vlada nije ni počela da obezbjeđuje vakcine. Ova količina koju ima Vlada RS je humanitarna količina. To nije količina koja je obezbijeđena za imunizaciju”.
S obzirom na to da se u javnom diskursu često čuju teorije kako ruska vakcina nije najsigurnija, pitali smo Pašovića da li ima povjerenja u Rusku vakcinu.
“Prije svega Rusi imaju dugu tradiciju u proizvodnji vakcina. Veliki su stručnjaci. S duge strane, ne bi svojim građanima davali vakcine koje nisu dobre. Tu vakcinu je kupilo još 19 zemalja” kaže Pašović.
Podsjeća da je ruska vakcina učinkovita 91,4%, baš kao i Pfizer.
“Čitao sam studiju koju je objavio ugledni njemački list Der Spiegel koji je potvrdio da je , znanstveno je potvrđeno da je ruska vakcina i efikasna i sigurna. Njemci razmišljaju da li da počnu proizvoditi rusku vakcinu jer očigledno ne mogu da proizvedu dovoljno doza Pfizer vakcine” objašnjava Pašović.
Pojašnjava da nije otišao u Rusiju s namjerom da se vakciniše, ali da postoji mogućnost otišao bi bilo gdje jer ne želi da sjedi i čekam kada će se razboliti u zemlji koja je nesposobna i čija vlada nije u stanju da uradi elementarnu stvar – da zaštititi svoje stanovništvo.
“Tu se vidi da nema nikakve razlike između srpskih, bošnjačkih i hrvatskih političara na vlasti. Jer oni svi jednako ne brinu o svom narodu, narodima, građanima, kako hoćete da kažete” priča Pašović.
Sramota je dodaje, da nas ako odemo u drugu državu pitaju da li vakcinišemo stanovništvo, a mi odgovorimo negativno. Kao da smo zemlja trećeg svijeta. Mada, možda nam ovo “kao” ni ne treba.
“Ja sam užasno ljut. Naravno da te gledaju kao da si bijeda posljednja kad dođeš u neku zemlju i pitaju te da li se u tvojoj zemlji vakciniše. Ti kažeš, kod nas se ne vakciniše” zaključuje Pašović.
Andrea Jurić: Nabavićemo vakcine ako dobijemo dozvolu
Krajem januara direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadno-hercegovačkog kantona Andrea Jurić najavila je da će taj kanton krenuti u nabavku vakcina Sputnik V za komercijalnu vakcinaciju. Dok se entitetski premijeri pravdaju kako država mora nabaviti vakcine, Jurić ih demantuje.
Ona za BUKU objašnjava da je oko 5.000 građana iskazalo interesovanje za vakcinaciju, a većina zainteresovanih je iz Kantona Sarajevo, ali taj broj raste svakodnevno i sve je više zainteresovanih iz drugih kantona.
Prema obećanju proizvođača, kaže Jurić, nakon što naruče vakcinu 20 do mjesec dana traje proces čekanja vakcine.
Taj proces traje zbog vremena potrebnog da se prikupi sva dokumentacija za emergentni uvoz vakcina.
“Mi smo prije dva dana predali zahtjev proizvođaču za uvoz 20.000 doza Sputnik V cjepiva. Oni će nama ponuditi cijene. Mi smo našli uvoznika. Nije mi dozvoljeno da spominjenjem ime uvoznika, to je njihova lična želja dok se cijela priča ne završi” pojašnjava Jurić za BUKU.
U narednim danima očekuje ponudu ruskog proizvođača nakon čega ponudu treba poslati federalnom ministarstvu zdravstva za odobrenje hitnog emergentnog uvoza vakcina.
“Kada dobijemo ponudu sa cijenama, a već smo dobili garantno pismo od firme koja je dio grupacije koja proizvodi vakcinu Sputnik V, moramo precizirati koje doze želimo. Zbog toga smo morali otvoriti telefonske linije i email adrese da bi naši građani iskazali interesovanje, jer je ipak komercijalna vakcina” kaže Jurić.
Ona upozorava da u BiH nije rađena promocija imunizacije, a da je komercijalna nabavka vakcine alternative dok ne prorade državni mehanizmi. Možda zbog straha jer je jedna direktorica kantonalnog zavoda sposobnija od njih pojedini političari među kojima i premijer Zapadnohercegovačkog kantona Zdenko Ćosić tvrdi da Jurić ne može ništa sama uraditi, niti donijeti odluku o komercijalnoj nabavci vakcine.
“Nismo mi imali namjeru da radimo bez ičijeg znanja, ali znate kako stoje stvari, vi morate imati dokumente u ruci, prije nego što kažete da imate mogućnost da dobijete cjepivo. Bilo bi jako neozbiljno od mene da ja pokucam premijeru ili ministru i kažem “ja ću nabaviti cjepivo”. To bi izazvalo podsmijeh i nevjericu. Vi morate nabaviti garantna pisma da dokažete pravno da ste u mogućnosti dostaviti vakcine” objašnjava Jurić.
Ona tvrdi da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH predviđena mogućnost da se pri hitnim stanjima kakvi su epidemije, pandemije mogu ubrzati protokoli uvozi bilo kakvog lijeka ili vakcine, ako je u interesu države putem emergentnog uvoza ako dozvoli federalni ministar zdravstva.
“Ako svi ispoštuju svoj dio, ako dobijemo ponudu, kao što smo dobili garantno pismo, mi možemo očekivati za mjesec dana vakcinu na našem terenu. E sad, koliko će igrati politika to zaista ostaje da se vidi” zaključuje Jurić.
Politika je već odigrala i izgubila bitku protiv blagovremene nabavke vakcine. Dok se svi pravdaju, prebacuju odgovornost krivca nije teško pronaći. Onaj ko se prvi pohvali vakcinacijom (masovnom), kada ona krene, on je kriv što smo spadamo u posljednje zemlje Evrope koje još nisu započele masovnu vakcinaciju.