U BiH je primijetna nezainteresovanost mladih za politiku,
što potvrđuju i mnoga društvena istraživanja. Mladi u velikom broju ne koriste
svoje pravo da glasaju na izborima, niti da učestvuju u politici na neki drugi
način. Manji broj mladih koji se odluče za aktivno bavljenje politikom najčešće
to čine unutar stranaka koje su već dosta kompromitovane. Na sreću, postoje i
izuzeci koji su svjesni uticaja političkih odluka na svakodnevni život ljudi i
koji nastoje da budu informisani, da imaju svoj stav o političkim pitanjima, da
se ne libe javno ga iznositi i argumentovano odbraniti. Dvoje mladih ljudi koji
razmišljaju i djeluju na ovaj način, Tanja Mitrović i Ivan Ilić, članovi su
Evropskog omladinskog parlamenta iz Banjaluke. Ono što je fascinantno jeste da
je riječ o srednjoškolcima. Sa Tanjom i Ivanom razgovaramo o mladima i
politici, o iskustvu koje su njih dvoje stekli kroz učešće u radu Evropskog
omladinskog parlamenta, kao i o mogućnostima koje se mladima nude kroz evropske
obrazovne programe.
Tanja Mitrović rođena je 1998. godine u Banjaluci. U prvom
razredu srednje škole počela je da se zanima za rad omladinskih organizacija u
BiH i od tada je član Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini
(ASuBiH). Počevši od rada kao PR menadžer lokalnog tima, zatim koordinator,
danas je član Upravnog obora najveće omladinske organizacije na našim
prostorima. Paralelno sa radom u ASuBiH-u, imala je priliku da se upoznam sa
debatom. Počevši od Regionalnog foruma Evropskog parlamenta mladih, pa sve do
Internacionalne sesije Evropskog parlamenta mladih, debatovanje i istraživanje
problema današnjice postali su dio njenog svakodnevnog života. Od tada je
učestvovala na debatnim takmičenjima i seminarima širom Bosne i Hercegovine,
ali i u Danskoj, Švajcarskoj i zemljama regiona.
Govoreći uopšteno o mladima i politici, Tanja Mitrović kaže
je njen utisak da, kako standard života opada, tako je sve manje mladih
zainteresovanih za demokratiju, ali i politiku uopšte. “Godinu za godinom, broj
glasača na izborima je sve manji, a procenat mladog stanovništva na izborima je
zabrinjavajući. Smatram da je glavni krivac za to loš pristup mladima kada je
riječ o politici. U školama se o politici vrlo malo priča, ne postoji predmet
koji je direktno usmjeren na to, dok sociologiju i psihologiju uče samo učenici
pojedinih škola. Čini mi se da se u našem društvu na politiku često gleda kao
na ‘igru moćnih’, dok stanovništvo ne vidi njihovu važnost, kako na izborima,
tako i u cjelokupnom društvu. S druge strane, oni koji bi trebali raditi na
rješavanju tog problema kao da ga nisu ni svjesni, ili ne žele biti.”
Priključivanje mladih ljudi kompromitovanim strankama nije
novina, kaže Tanja, ali je sve zastupljenije. “Na predizbornim plakatima smo
imali priliku vidjeti mnogo mladih kandidata, koji, nažalost, nisu ni na koji
način radili kako bi promovisali svoje ideje, već su se po mom mišljenju
stapali u nizu kandidata, krijući se iza jedne stranke, a često i iza jednog
čovjeka.”
Mora postojati neki “treći put”, jer jedino tako možemo da
napredujemo, kaže Tanja. “Vjerujem da je ta treća strana zajednički rad vlasti
i stanovništva. Kako se ne bismo opet doveli u ovu situaciju, mislim da je od izuzetne
važnosti podstaći mlade da istražuju.”
Odgovarajući na pitanje zašto je ona zainteresovana za
politiku i zašto baš na nivou Evropske unije, Tanja kaže da je politika nešto
što se prožima kroz svakodnevnicu svakog pojedinca i da je neizbježna tema većine
razgovora, a da ipak malo toga znamo. “Ono što je česta pojava našeg društva jeste
žaljenje na vlast, bez davanja konkretne ideje kako da se riješi bilo koji
problem. Učeći istoriju tokom osnovne škole shvatila sam da je istorija
svjedočila fantastičnim ljudima poput Nelsona Mandele, koji su zahvaljujući
svom znanju uspjeli podići svoje društvo na višu stepenicu. Trudim se slijediti
takve primjere. Politika na nivou EU se prožima i u državama koje nisu članice.
Svjesni smo uticaja odluka EU na našu državu, a samim tim vjerujem da je, za
svakog građanina koji želi da sagleda cjelokupnu situaciju u BiH ali i Evropi,
važno razumjeti organe i ovlaštenja svih tijela Evropske unije.”
Tanja Mitrović
Opisujući svoje dosadašnje iskustvo u Evropskom omladinskom
parlamentu, Tanja kaže da je stekla mnogo znanja, poznanstava i iskustava.
Prošle godine imala je priliku biti delegat na Regionalnom Forumu Evropskog
parlamenta mladih u Banjaluci, a ove godine delegat na Nacionalnoj sesiji u
Sarajevu i Laax Internaciolnoj sesiji u Švajcarskoj.
“Svaki od tih događaja u meni budi različita sjećanja,Regionalni Forum u Banjaluci ću pamtiti po fantastičnim debatama sa mojim
vršnjacima, sugrađanima, od kojih mnoge danas vidim kao svoje prijatelje,
kolege. Nacionalna sesija u Sarajevu je moje prvo iskustvo debatovanja na
engleskom jeziku. To je za mene tada bio jedan strašan momenat, ali nakon
nekoliko rundi debata, moj strah je nestao i od tada sam samo usavršavala svoje
vještine debatovanja i brzog razmišljanja na engleskom.”
Ipak, događaj koji je na nju ostavio najveći utisak jeste
Internacionalna sesija Evropskog parlameta mladih u Švajcarskoj. Zajedno sa još
dvoje delegate, predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na ovom događaju, radila u
timu sa osam vršnjaka iz 8 evropskih država i upoznala se sa politikom njihovih
država.
“O Evropskom parlamentu mladih u BiH (EYP BiH) imam samo
riječi hvale. Grupa dobro organizovanih mladih ljudi sa vizijom da neformalno obrazovanje
u BiH podignu na viši nivo. U posljednje dvije godine, zahvaljujući EYP BiH,
imala sam priliku upoznati se sa temama o kojima se ne uči u školama, a i
rijetko priča u neformalnim razgovorima. Takođe, zahvalna sam na prilici da
radim sa više stotina inspirativnih mladih ljudi iz BiH, ali i izvan njenih
granica.”
Političke teme koje je najviše interesuju i kojima posvećuje
najviše pažnje jesu one sa kojima se svijet trenutno suočava, a to su pitanja
terorizma, Evropske unije u budućnosti, rata u Siriji i druge. Kada ima
slobodnog vremena, kaže, istražuje ekonomiju Evropske unije, prije svega takse.
Ne slaže se uvijek sa politikom EU po tim pitanjima i smatra
da EU treba da traži nove načine za rješavanje starih problema. “Postoje neke
odluke EU s kojima se apsolutno ne slažem, ali i one koje vidim kao pozitivne
primjere rada EU. Smatram da EU treba da traži inovativne načine za rješavanje
problema koje ima. Politika EU se treba mijenjati, kao i svaka druga politika,
jer živimo u savremenom dobu gdje su informacije od prije pola godine, danas
zastarjele, tako da politika treba da ide u korak s vremenom.”
Govoreći o mogućnostima koje se nude mladima kroz evropske
obrazovne programe, Tanja kaže da su mogućnosti za neformalno obrazovanje
mladih ljudi beskrajne i kao jedan primjer navodi program Erasmus+.
Lično se najviše zanima za komunikaciju, vještine rada u
timu, omladinski aktivizam i pitanja politike u BiH. “Neformalno obrazovanje je
danas nešto što nas izdvaja od drugih. Ne živimo više u vremenu u kojem sve
petice u dnevniku ili desetke u indeksu određuju da li ćemo se upisati na
željeni fakultet ili dobiti željeni posao. Ne samo što nas neformalno
obrazovanje usavršava u tom smislu, već imamo priliku da radimo sa mladima
širom svijeta, upoznamo se sa mnoštvom kultura. Mladima u BiH bih poručila da
ne dozvole da se samoograničavaju i da svoje obrazovanje ne zaustave kada izađu
iz škole, nego da traže inovativne načine da poboljšaju sebe, a zatim i svoje
okruženje.”
Tanjin kolega Ivan četvrti je razred Opće gimnazije Katoličkog
školskog centra „Bl. Ivan Merz“ u Banjaluci.
Pored redovne, završio je i osnovnu muzičku školu, gdje je naučio da
svira gitaru. Učestvovao je na državnim i međunarodnim takmičenjima, odakle je
donio pregršt medalja. Bavio se karateom osam godina, gdje je ostvario značajne
rezultate na nacionalnom i međunarodnom nivou. Debatama se počeo baviti prošle
godine u septembru i od tada to postaje njegova strast i počinje se zanimati za
političku situaciju kako kod nas, tako u svijetu. Od tada je učestvovao na
mnogo debatnih kampova i uključio se u mnoge organizacije koje se bave debatom
u raznim formama i koje mlade upoznavaju sa radom raznih međunarodnih
organizacija.
Interesovanje mladih u BiH za politiku je veoma malo, kaže
Ivan. Primjećuje da oni mladi koji se i uključe u politiku uključuju se u stare
stranke, od kojih, kako kaže, nijedna nije donijela gotovo ništa korisno našoj
zemlji. S jedne strane, smatra on, to je sasvim razumljivo. “Ako se uzme u
obzir da u Bosni i Hercegovini ima toliko stranaka da ih više niko ne može sagledati,
da je samo društveno–političko uređenje zemlje toliko zamršeno, da nijedna od
tih silnih stranaka ne vrši analize, niti nudi konkretna rješenja, već se bavi blaćenjem
suprotnih političkih stranaka i to na nivou žute štampe, pokušavajući na taj
način doći do političkih poena, te nudeći obećanja koja su uvijek ista i tako
unedogled. Oni mladi koji se i odluče baviti politikom uglavnom idu u dobro
poznate stare stranke, jer smatraju da će se na taj način najlakše izboriti za
poziciju iz koje će moći, ako već to žele, da mijenjaju nešto, što je opet
razumljivo. Ali ono što oni ne shvataju jeste da su samo male čivije unutar
velike mašinerije zvane politička stranka i da su potpuno nebitni pored
starosjedilaca te iste stranke. Oni vrlo brzo bivaju transformisani u jednako
iskvarene ličnosti kao i njihovi učitelji ili zapostavljeni i potpuno odbačeni
na margine stranke.” Druga vrsta mladih političara je, kaže Ivan, ona koja
unaprijed, smišljeno, ulazi u političku stranku isključivo sa namjerom da riješi svoje egzistencijalne
probleme rukovodeći se pritom motom „cilj opravdava sredstvo“ .
Ivan kaže da mu je sasvim jasna apatija mladih i gađenje
prema svemu što ima veze s politikom, ali da mu je isto tako jasno da je
politička nepismenost jedan od preduslova za društvenu apokalipsu, koja se,
kaže, kod nas uveliko odvija. “Politička nepismenost uzrokuje upravo to,
bezvoljnost i gađenje prema istoj, te osjećaj bespomoćnosti. I niko ne očekuje
od bilo koje mlade osobe da bude politički analitičar ili član stranke. Ali ono
što svako od nas može i mora jeste da je upoznat sa opštom političkom
situacijom i strukturom naše zemlje. Na taj način pojedinac je u stanju da
racionalnije sagleda situaciju i, ako već mora da bira između dva zla – kamo
sreće da su samo dva – da izabere ono
manje. To je po meni neki treći put, mada je već ustaljeni kliše da mladi
moraju, i podvlačim to moraju, da se upute koliko–toliko u političu situaciju.
Sami, ne preko dnevnika, jer nema televizijske kuće koja ne navija za nekoga.”
Ivan smatra da rješenje leži u novoj generaciji čestitih,
potpuno novih, mladih, obrazovanih, nekorumpiranih ljudi, punih ideja, nove
energije i rješenja, koji će donijeti inovativna rješenja za našu zemlju i
vratiti vjeru drugima da je promjena moguća. Na pitanje da li takvih ima, odgovara
da ne zna ni sam, ali da zna da su nam prijeko potrebni i da svi želimo
vjerovati da ih ima.
“Smaram da je čovjek
zaista zoon politikon, samo je ili upućena ili neupućena životinja. A ne volim
da se neupućen upuštam ni u šta. Za politiku uopšte sam zainteresovan zato što
upravo ta opšta politika odlučuje o sudbinama ovih naših sedam milijardi ljudi
na našoj Planeti. Ako već postoji ta sila zvana politika koja ima uticaja na
svakog pojedinca na Planeti, onda smatram da je vrlo dobro biti upoznat sa tom
materijom. I ne, ne postoji čovjek koji nije pogođen politikom u bilo kojem
smislu. Postoje samo oni koji shvataju na koji način politika određuje njihov
svakodnevni život i oni kojima to uopšte nije jasno. Interesovanje za politiku
na nivou EU je počelo neprestanim slušanjem o toj istoj EU. Te jedan kaže tamo
treba ići, te drugi kaže ne treba, pa sam onda shvatio da ne vjerujem ni jednom
ni drugom, pa sam odlučio da sam o tome istražim i istražujem i dalje.”
Ivan Ilić
O svom iskustvu u okviru Evropskog omladinskog parlamenta,
Ivan, kao i njegova koleginica, ima samo riječi hvale. “Jedna nevjerovatna
grupa ljudi koja se posvetila upućivanjem mladih u političku situaciju, kako u
BiH, tako na nivou EU. Vanredno organizovani, ozbiljni, pristupačni i sa
zdravom vizijom. Znanja koja sam stekao su zaista neprocjenjiva. Naučio sam
mnogo stvari o samom funkcionisanju Evropskog parlamenta kao tijela unutar EU,
o institucijama koje čine EU, te o ovlašćenjima koja te institucije imaju u EU
i koja ovlašćenja EU ima unutar pojedinačnih zemalja. Stekao sam sjajna
poznanstva, koja njegujem i danas, kako sa ljudima iz raznih dijelova Bosne i
Hercegovine, tako i sa ljudima iz raznih dijelova Evrope. Znanje koje sam
usvojio pokušavam da usmjerim u pravom smijeru, te da ljude oko sebe uputim u
trenutnu situaciju, ako su zainteresovani. Poznanstvima koje je stekao svaki od
članova Evropskog parlamenta mladih gradi se mreža mladih ljudi koji imaju
jasnu viziju o trenutnom stanju u svijetu i kod nas, što je prijeko potrebno za
bolju budućnost.“
Ivana najviše interesuju teme koje se tiču unutrašnjih
dešavanja u BiH, kao i teme koje su vezane za region. Sa nekim stavovima EU se
slaže, a sa nekima ne. “Ne mogu da se složim sa EU po pitanju Kosova, po
pitanju odnosa sa Rusijom, kao ni sa uslovima koje u ovom momentu Evropska
unija postavlja da bi BiH dobila status kandidata. Opet, pojedini uslovi koje
EU postavi ponekad i natjeraju nekoga da mućne glavom, te da uradi nešto kako
treba. Smatram da bi EU mogla biti dobro tržište za nas, pod uslovom da u
potpunosti ne uguše naše domaće, koje je već na izdisaju.”
Ivan preporučuje svim mladima da iskoriste prilike koji im
se nude kroz evropske obrazovne programe, seminare, edukacije ili kampove. “Na
tim dešavanjima, koja se uglavnom održavaju u inostranstvu, mladi mogu da nauče
mnogo o svijetu koji ih okružuje, ali i da ostvare kontakte koje će njegovati
cijeli život. Na kraju krajeva, vraćaju se bolji, unapređeniji, organizovaniji,
više formirani kao osobe, te puni ideja koje će biti motivisani da realizuju
kod nas.”
Mladi se ne smiju ograničiti na formalno obrazovanje, upozorava
Ivan, jer je doba kada je formalno obrazovanje igralo presudnu ulogu, kako u
zapošljavanju, tako i pri upisu na fakultete, davno prošlo. “Posla je sve manje,
a poslodavci više ne gledaju toliko svjedočanstva i indekse, već koliko je neko
samostalan i organizovan, te formiran i sposoban. Neformalno obrazovanje nudi
priliku da se izgradite kao zdrave ličnosti koje će biti u stanju da usvajaju i
poštuju tuđe mišljenje, ma kako ono bilo drugačije od našeg. “
Mladima koji ne koriste mogućnosti koje im se pružaju,poručuje da se aktiviraju, jer smatra da svako ima priliku da uči o onome što
ga interesuje, te da upozna nove ljude, samo ako se potrudi da se bolje informiše.
“Nebitno je da li vas interesuje politika, slikarstvo, fotografija, književnost
ili sport, uvijek postoji način da sebe unaprijedite u onom pravcu u kojem
želite.”
Evropski omladinski
parlament (Eeropean Youth Parliament – EYP) jedna je od najvećih evropskih
platformi za političke debate, susrete različitih kultura, evropsko građansko
obrazovanje i razmjenu ideja među mladim ljudima u Evropi. EYP mreža je
prisutna u 40 evropskih zemalja, gdje hiljade mladih ljudi su aktivni kao
volonteri. Riječ je o nestranačkom, nezavisnom obrazovnom programu za mlade
Evropljane, koji pomaže mladim ljudima da se razviju u u politički osviještene
i odgovorne građane, te ih zainteresuje za evropsku političku misao i
promovisanje razumijevanja među različitim kulturama.
Evropski omladinski
parlament podstiče nezavisno razmišljanje i inicijativu kod mladih ljudi, te im
pomaže da savladaju najvažnije socijalne i profesionalne vještine. Od osnivanja
1987. godine, stotine hiljada mladih ljudi učestvovalo je u regionalnom
nacionalnim i međunarodnim skupovima, sklapali prijateljstva i uspostavljali
međunarodne kontakte širom Evrope i izvan njenih granica. Na taj način, EYP je
dao veliki doprinos evropskom jedinstvu i povezivanju različitih kultura.
Krovna organizacija Evropskog
omladinskog parlamenta je Fondacija Schwarzkopf iz Berlina.
U Bosni i Hercegovini,
Evropski omladinski parlament djeluje od 2013. godien i prisutan je u 5
najvećih gradova , Banjaluci, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Prošle godine
dobio je status člana Odbora.
Godišnje se u
organizaciji Evropskog omladinskog parlamenta održi gotovo 600 događaja. Tanja
i Ivan imali su tako priliku učestvovati na Inernacionalnoj sesiji u Laax-u u
Švicarskoj u oktobru ove godine. Takođe, svoj kvalitet pokazali su i učešćem na
drugoj Nacionalnoj sesiji, koja se održala u Sarajevu u maju ove godine.
Internacionalna sesija
u Laax-u je događaj koji je na jednom mjestu okupio više od 300 učesnika iz 40
zemalja kroz desetodnevne aktivnosti. Imati predstavnike naše zemlje na takvom
događaju je veliki uspjeh. Ovaj edukativni forum omogućio je mladim ljudima da
prođu simulaciju rada Evropskog parlamenta, te da diskutuju o aktuelnim
evropskim političkim, socijalnim i ekonomskim problemima i da ponude svoja
rješenja na zahtjevne izazove.