BANJALUKA

REGULACIONI PLAN NA JAVNOM UVIDU: Najavljivano NE investitorskom planiranju od strane nove gradske administracije se pretvorilo u veliko DA

Kako investitorske politike kreiraju urbano planiranje grada Banjaluka

19. maj 2022, 10:47

Iz Centra za životnu sredinu ističu da kada su se prije četiri godine kao udruženje građana aktivno uključili u praćenje procesa izrade regulacionog plana za centralno područje grada Banjaluka nisu ni slutili da taj proces može da poprimi neobjašnjive i radikalne promjene u periodu koji će uslijediti.

"U međuvremenu je u gradu Banjaluka došlo do promjene gradske vlasti i nova administracija je najavljivala novu eru u borbi protiv tzv. tajkuna i njihovog direktnog uticaja na lokalnu administraciju. A došlo je i do promjena u planiranju centra grada. Nekada najavljivani trgovački centar, na mjestu famozne 'rupe' – koji je djelovao da ne pripada staroj gradskoj jezgri je kroz proces prostornog planiranja za vrijeme prethodne administracije, a zahvaljujući pritiscima stručne i šire javnosti pretvoren u niz stambeno poslovnih zgrada, jedva, prihvatljive spratnosti (do P+5+Pe). Poštujući školske preporuke struke tada je raspisan i konkurs za idejna rješenja ovog važnog područja za vizuelni identitet grada ali i kvalitet života u njemu", ističe se u ovom pismu.

Dodaju da je čudnim, nejasnim, ali i iznimno netransparentnim procesom posljednjih godinu i po dana na području „rupe“ nikla zgrada za koju se u kuloarima od samog početka govorilo da neće stati na zvanično propisanih pet spratova, već će izrasti čak dvostruko u visinu.

"Tada smo u više navrata zvaničnim putem tražili informacije i osnov za gradnju od Gradske uprave, no odgovori su bili šturi i pozivali se na to da je sve po propisima, te kako je slučaj prve ponikle lamele zapravo u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom. Makar je još uvijek bio. Prvi pravi zvanični odgovor na sve ono što se u kuloarima pregovaralo, u periodu koji je iza nas, je trenutno na javnom uvidu - novi prijedlog rješenja za Regulacioni plan najuže gradske jezgre centra grada Banjaluka", dodaju.

Napominji da ovaj regulacioni plan potvrđuje govorkanja.

"Najavljivano NE investitorskom planiranju od strane nove gradske administracije se pretvorilo u veliko DA. Planirano stambeno naselje u najužoj gradskoj jezgri, enormnih gabarita (11-12 spratova). Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji očito veoma uspješno lobirao za svoj interes. Stanovi u izgradnji se već mogu i kupiti. Vjerovatno prvi stanari već i upisuju imovinsko pravo u vlasničkim knjigama iako regulacioni plan na osnovu kojeg bi se ovaj stambeni kompleks mogao graditi nije prošao javni uvid i usvajanje", ističu iz Centra i pitaju se:

Da li je izgled istorijske gradske jezgre trajno narušen gigantskim stambenim zgradama? Kakav kvalitet života će imati banjalučani u dvorištu novog stambenog bloka koji će centar zagušiti vizualno, stvoriti dodatne saobraćajne gužve, dodati još par stepeni celzijusevih u već pregrijane mikroklimatske uslove centra?

"Izgradnja spomenika palim borcima planirana ovim Nacrtom na lokaciji parkinga kod Kraša, prije uspostavljanja javne garaže planirane kroz Nacrt urbanističkog plana na istoj lokaciji je, kolokvijalno rečeno – bacanje para. Takođe, važno je napomenuti da je izgradnja novih spomenika generalno, dok su neki od postojećih sa već velikim kulturno-istorijskim značajem u jako lošem stanju, od sekundarnog značaja. Od sekundarnog značaja je zapravo i baviti se planiranjem novih spomenika u situacijama kao što je ova, u kojoj imamo na djelu investitorski urbanizam u samom centru grada koji dodatni spomenik u ovakvim svojim gabaritima ne samo da neće zakamuflirati, već će čitavu cjelinu još više napasti izgrađenim sadržajem. Uvidom u idejno rješenje spomenika, smatramo da je spomeniku ovakvih gabarita, prije mjesto na nekoj lokaciji koja nije okružena drugim izgrađenim objektima, odnosno na čistini iz koje bi se uzdizao, ako je već zamisao bila referenca soc-futurističkog spomeničkog nasljeđa NOB, koje jeste itekako bogato i bitno", pojašnjavaju.

Napominju da će Banski dvor kao zaštićen objekat na nivou Bosne i Hercegovine, izgradnjom bilo kakvog objekta u neposrednoj blizini biti naručen u svojoj vizuri.

"U ovom konkretnom slučaju, radi se pomoćnom vjerskom objektu Srpske pravoslavne crkve. Ovaj objekat, iako se nalazi u katastarskoj čestici u vlasništvu SPC, ne može se posmatrati kao element o kojem odlučuje isključivo vlasnik (u ovom slučaju SPC), već kao objekat koji se nalazi na prostoru trga koji je zajednička svojina i kulturno dobro grada i građana. Opravdanost izgradnje pomoćnog objekta, ukoliko je uopšte dokaziva, mogla bi biti predmet ovog Nacrta isključivo na alternativnoj lokaciji. Naposljetku, pored toga što ovaj planirani pomoćni objekat crkve narušava vizuru Banskog dvora, narušava i vizuru same crkve, zaklanjajući njenu prominenciju iz partera trga", ističu.

Iz Centra dodaju da je Nacrt izmjene dijela regulacionog plana dijela centralnog područja Grada Banjaluka još jedan u nizu onih koji rasparčavaju, narušavaju i dezintengrišu izgled i funkcionalnost Banjaluke.

"Smatramo da je nužno ovaj Nacrt revidirati još jednom, a kako bi se pronašla što bolja rješenja za unapređenje kvaliteta životna građana. Takođe, smatramo da je nužno produžiti rok javnog uvida, te organizovati javnu prezentaciju a kako bi se prikupili što kvalitetniji komentari i sugestije svih zainteresovanih lica nakon boljeg upoznavanja sa Nacrtom. Da li će banjalučani i ovaj put samo nijemo gledati kako im grad kroje investitorske politike, a javna administracija koja je dužna da zastupa interese javnosti i građana ovog grada iz samo sebi poznatog razloga pristaje na pritiske investitora!? Ovi, i mnogi drugi komentari već su upućeni Gradskoj upravi, kao i zahtjev za održavanjem javne prezentacije i produženjem roka Javnog uvida. Takođe, ovim putem pozivamo građane, kao i sva druga zainteresovana lica da dostave svoje sugestije Odjeljenju za prostorno uređenje Grada Banja Luka – u pitanju je identitet grada u kojem svi živimo", zaključuju.

Podsjetimo da smo ranije pisali o slučaju objekta koji se gradi famoznoj "rupi".

Dr Ognjen Šukalo, docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, smatra da je ovaj projekat arhitektonsko uljepšavanje vrlo problematičnih urbanističkih namjera.  

“Takođe mislim da je cijeli spektakl sa dugotrajnim usaglašavanjem finalnog rješenja sračunat na to da se pronađe opravdanje za izmjenu dijela regulacionog plana i povećanje izgrađenosti na toj lokaciji. Ukupni gabariti su neodgovarajući – sve je preveliko. Namjena je, takođe, problem. Stanovanje ne bi trebalo da se u toj mjeri potencira na ovoj lokaciji. Ulazak stanovanja u ovaj prostor ne samo da donosi probleme ovoj lokaciji u vidu problema sa površinskim parkiranjem i banalizovanjem karaktera centra grada, nego i proizvodi loše prostore stanovanja, koji, izvan svojih ’luksuznih’ kvadrata, neće imati normalne funkcije stanovanja u gradskom prostoru, poput igrališta, odgovarajuće intime zajedničkih i polu-javnih prostora i slično”, pojašnjava Šukalo.

Iz  Udruženja "Pokret pravde" upozorili su da gradske vlasti pogoduju isključivo interesima investitora u njihovim namjerama da trajno degradiraju NAŠE životno okruženje, ovim putem želimo vam skrenuti pažnju na nekoliko ključnih problema, koje ovaj Nacrt plana nosi sa sobom:

"Upozoravamo građane da će ovaj Nacrt plana, ukoliko bude usvojen, trajno i nepovratno ugroziti jednu od najljepših ambijentalnih cjelina u užem gradskom jezgru, koju čine građevine nekadašnje Banske Uprave i Palate banskog dvora, te Hrama Hrista Spasitelja. Iako je, nažalost, i u prethodnom planu bila predviđena izgradnja jednog dodatnog objekta u crkvenom dvorištu, a na svu sreću, do njene izgradnje nije došlo, preostajala nam je nada da do realizacije nečije sulude zamisli, ipak neće ni doći. Međutim, zaista je poražavajuća činjenica da su se crkveni velikodostojnici odlučili na još radikalniji potez od onog koji im je bio omogućen trenutno važećim Regulacionim planom, usvojenim 2018. godine", ističu.

Napominju da se novim Nacrtom plana dozvoljava povećanje horizontalnih gabarita skoro za duplo, te se objekat povlači na samu ivicu parcele prema Palati banskog dvora, trajno narušavajući, možda jednu od najljepših vizura na sam hram, iz pravca ulice Kralja Petra I Karađorđevića, kao i kompozicionu postavku prostora oko samog hrama, koja je zasigurno jedan od nosilaca identiteta našeg grada. Dodaju da je trenutno važećim Regulacionim planom, za prostor koji je predmet novog Nacrta, došlo do značajnog povećanja spratnosti, koja je prethodnim planom predviđena do maksimalno 6 nadzemnih etaža, preciznije, 5 punih i jedna povučena etaža. Novim Nacrtom plana predviđena je čak visina od 12 nadzemnih etaža.