Povodom ceremonije otvaranja nelegalnog šetališta/obaloutvrde na Vrbasu na potezu između Toplica i tzv. Švedske plaže koju je Gradska uprava Banjaluka najavila za sutra (petak, 24.7.), Centar za životnu sredinu podsjeća javnost na sve nepravilnosti vezane za ove radove.
Prije svega, radovi su započeti bez adekvatnih dozvola koje su ishodovane naknadno, a tokom cijelog trajanja radova, dakle do danas, na lokaciji nije postavljena info-tabla, koja je kao takva obavezna, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građevinarstvu Republike Srpske.
“Na poziv građana krajem juna prošle godine izašli smo na teren i zatekli bager i kamion koji bez ikakvog nadzora krče i uništavaju obalu, korito rijeke i vegetaciju. Nakon naše prijave, republička inspekcija je dva puta zaustavljala radove, a nakon prvog pečaćenja tog ‘nazovi’ gradilišta, radovi su nastavljeni tako što je ponovo prekšen zakon kada je samovoljno uklonjena naredba i pečat inspekcije. Ovo predstavlja potpuno zanemarivanje i ignorisanje zakona, institucija i svih građana koji svoj život žive u skladu sa zakonima Republike Srpske. Nakon toga smo pokrenuli i krivičnu prijavu protiv više predstavnika Gradske uprave Banja Luka, a epilog još čekamo”, istakao je Igor Kalaba, asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Dodaje da ovako grubo i tvrdoglavo kršenje zakona i procedura od strane institucija posebno je problematično, jer ohrabruje i druge građane da ignorišu propise i rade nelegalno.
“Mi već decenijama imamo problem sa ilegalnim građenjem na obalama, grade se podzidovi, vile, kanalizacioni ispusti i o tome se već dugo piše i govori. Umjesto da se uhvati u koštac sa tim problemima, Gradska uprava Banjaluka je odlučila da problem samo pogorša, odnosno da svojim primjerom ohrabri sve one koji krše zakon da tako i nastave. Pri tome, ne pričamo samo o Vrbasu, ista problematika se dešava na Uni, Sani, u osnovi skoro na svim rijekama u našoj državi”, kazao je Vladimir Topić, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu čiji je fokus rada na očuvanju i zaštiti rijeka.
Podsjetimo da su radovi na obali rijeke Vrbas u Banjaluci dio su šireg projekta uređenja obalnog područja koji je najavio Grad Banjaluka, s ciljem izgradnje šetališta i pratećih rekreativnih sadržaja. Projekat je predstavljen kao ulaganje u razvoj grada i unapređenje javnog prostora, a javnosti ga je promovisala administracija na čelu sa gradonačelnikom Draško Stanivuković.
Međutim, od samog početka radove prate pitanja u vezi sa procedurama, dokumentacijom i nadležnošću. Građevinska dozvola, iako prema tvrdnjama nadležnih postoji, nije učinjena javno dostupnom u cjelini. Širi kontekst ove situacije je dugogodišnja osjetljivost javnosti kada su u pitanju intervencije na Vrbasu.
“Rijeka nije samo estetski element grada, već ekosistem sa brojnim pritokama, izvorima i specifičnim biodiverzitetom”, poručuju ekolozi.
Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica Centra za životnu sredinu, rekla je ranije za BUKU da ukoliko pogledamo kako su izgledali radovi u prvoj fazi izgradnja staze možemo govoriti i djelimičnom uništavanju prirodne obale (tamo gdje je ista postojala) i obalne vegetacije, te nasipanju velike količine kamena kao podloge, tj. baze kojom se izdigao nivo riječnog dna u samom priobalju, a koji je potom prekriven betonom i time formirana šetačka staza u samom koritu.
“Ono što je i laičkom oku bilo jasno nakon prve faze da će rijeka trošiti i odnositi postavljeni tampon od tucanika pa i krupnijeg kamena, ispirati oslonac gornjem sloju betona (šetačke podloge) – koji će se na taj način brzo trošiti i pucati. To se ovog proljeća već i dogodilo, a manjkavosti planiranja i izvedbe su zakrpane nasipanjem dodatih količina betona i učvršćivanjem rute sa dodatnim kamenjem. Ono što takođe svako ko se bavi ovakvim intervencijama u riječnim koritima zna jeste da stvaranje glatke podloge u obali, podloge sa malo prirodne vegetacije, drveća i žbunja tj. prirodnih prepreka, ubrzava kretanje vode, te Vrbas za vrijeme velikih voda donoseći razni materijal koji kupi uzvodno većom silinom i bez prirodnih prepreke isti transportuje ka samom gradu. Taj maretijal (velika debla, granje i sl.) se pri susretu sa prvom preprekom gomila ili velikom silinom o istu udara i pravi štetu. To smo ovog proljeća mogli vidjeti i na samoj stazi gdje je voda pomjerala krupni, betonski mobilijar, ispirala šljunak i kamen, pa su čak stradale i bandere za javnu rasvjetu od siline udara nosećih predmeta od njih”, rekla je BUKU Aleksandra-Anja Dragomirović.
Ona ističe da ovakva intervencija jasno sa sobom nosi potrebu za svakogodišnjim održavanjima i dodatnim troškovima.
“Ono što prirodne obale još nude, pored čuvanja stambenih objekata u prvoj liniji do vode je i stanište za mnoge vrste. Ovakve grube intervencije svakako unose poremećaj u živote bića koja se napajaju osnovnim uslovima za život baš na ovakvim staništima – a da prethodno nismo utvrdili sa čim raspolažemo od biodiverziteta i koliko ćemo mu ovakvim intervencijama nauditi”, pojašnjava ona.
Iz Grada Banjaluka rekli su da je nova dionica uređenog šetališta, koja se proteže od Švedske plaže do Vrućice, nastavak prethodno izgrađenog dijela šetališta, te će tako Banjalučani dobiti još jedno novo mjesto za šetnju, rekreaciju, druženje i uživanje u prirodi.
Vezani tekstovi
Sud potvrdio: Grad Banjaluka mora dostaviti građevinsku dozvolu za radove na Vrbasu!
Objašnjeno kako će izgledati nova riva na Vrbasu. Ekolozi i dalje upozoravaju na netransparentnost!
Svako stablo u gradu nam je bitno. Za svako stablo se moramo boriti!