Na obali rijeke Vrbas u Banjaluci, Centar za životnu sredinu, održao je danas pres konferenciju na temu sječe stabala pored Vrbasa kojem smo svjedočili tokom zadnjih nekoliko dana.
Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu, rekao je da su se okupili da bi upozorili na dugotrajan proces uništavanja obale Vrbasa.
Ističe da se situacija na Vrbasu prati duži vremenski period i da su već pokrenuti pravni i institucionalni koraci.
„Ovo nije samo jedna epizoda, već dio serijala uništavanja korita i obala Vrbasa. Već više od godinu dana pratimo situaciju, pokrenuli smo krivičnu prijavu i više žalbi, a u jednom slučaju smo i sudski ostvarili rezultat u vezi s radovima uzvodno u području Šehera“, rekao je Kalaba.
On je naglasio da reakcije institucija, poput pojedinačnih smjena ili administrativnih promjena, ne smatraju dovoljnim odgovorom na problem.
„To nije ono što tražimo. Ne tražimo žrtvene jarce, već sistemsku odgovornost, a tamo gdje postoji osnov i krivičnu odgovornost za nesavjesno vršenje službe“, dodao je.
Kalaba je poručio da je cilj javnog istupa otvaranje šireg pitanja upravljanja prostorom i prirodnim resursima, a ne pojedinačni sukob s institucijama.
Doktor Igor Kuvač, vanredni profesor Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, rekao je da rijeka Vrbas predstavlja jedan od najvažnijih elemenata identiteta grada i njegovog urbanog razvoja.
„Rijeka Vrbas je jedan od osnovnih elemenata identiteta grada Banjaluke i predstavlja vrijedno prirodno naslijeđe sa višestoljetnom tradicijom života uz rijeku i pored rijeke“, rekao je Kuvač.
On je naglasio da rijeka nije samo prirodni resurs, već kompleksan sistem koji uključuje obalu, vegetaciju i ekosistem.
„Vrbas kroz uže urbano područje, zajedno sa svojim koritom i zelenilom, čini ono što je suštinska vrijednost ovog grada. To je ono što ga izdvaja i što ga čini prepoznatljivim“, istakao je.
Kuvač je upozorio da se savremeni urbani razvoj mora zasnivati na multidisciplinarnom pristupu koji povezuje arhitekturu, urbanizam i ekologiju.
„Rijeka nije samo vodena površina. Ona podrazumijeva cijeli ekosistem, obalno zelenilo i biodiverzitet. Zato se mora posmatrati kao cjelovit sistem“, pojasnio je.
Govoreći o istorijskom razvoju odnosa grada i rijeke, podsjetio je da je taj odnos kroz vrijeme bio narušen, ali i da danas postoji prostor za njegovo unapređenje.
„Danas, nakon više decenija, imamo priliku da ponovo promišljamo odnos grada i rijeke i da ga unaprijedimo na održiv način“, dodao je Kuvač.
On je naglasio i ulogu univerziteta u tom procesu, navodeći da akademska zajednica ima kapacitete da ponudi stručna rješenja.
„Na univerzitetu se ovom temom bavimo decenijama kroz brojne projekte, studije i istraživanja. Postoji znanje i postoji iskustvo, samo ga treba uključiti u procese odlučivanja“, rekao je.
Prof. dr Svjetlana Lolić, rukovodilac katedre za mikrobiologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Banjaluka, istakla je da nije protiv izgradnje šetališta, ali da se mora jasno napraviti razlika između urbanog uređenja i uništavanja prirodne obale.
„Ja nisam protiv izgradnje šetališta pored Vrbasa, ali naglašavam pored rijeke, a ne u rijeci i ne na račun prirodne obale“, rekla je Lolić.
Ona je pojasnila da obalni pojas ima izuzetno važnu ekološku funkciju.
„U tom prostoru živi veliki broj mikroorganizama i sitnih organizama koji učestvuju u procesu samoprečišćavanja vode. To je prirodni proces koji održava kvalitet rijeke“, navela je.
Prema njenim riječima, uklanjanje vegetacije direktno narušava stabilnost ekosistema.
„Obalno drveće sprječava eroziju, stabilizuje zemljište i učestvuje u regulaciji voda. Svako uklanjanje tih stabala predstavlja ozbiljnu i često nenadoknadivu štetu“, upozorila je.
Lolić je posebno naglasila i mikroklimatski i hidraulički značaj drveća uz rijeku.
„Pojedina stabla mogu upiti velike količine vode i time smanjuju rizik od poplava. Krošnje stvaraju hlad i omogućavaju stvaranje staništa za brojne vrste. To su takozvane mirne zone u kojima se život razvija“, rekla je.
Profesorica Lolić posebno je naglasila značaj svakog pojedinačnog stabla u urbanom prostoru, ističući da je njihova uloga daleko veća nego što se na prvi pogled čini.
„Svako stablo u gradu nam je bitno. Znači, bukvalno svako stablo i za svako stablo treba da se borimo“, poručila je Lolić.
Dodala je da je riječ o širem problemu urbanog upravljanja.
„Ako je neko planirao ovakve intervencije, to mora biti jasno dokumentovano i potpisano. Mora postojati odgovornost, uključujući i krivičnu“, naglasila je.
Ona je istakla i da su pojedine intervencije na terenu već izazvale vidljive posljedice.
„Ovo što je urađeno predstavlja ozbiljno narušavanje prirodnog prostora. Ako mene pitate, to je ekocid“, zaključila je.
Gradska uprava o posječenim stablima na obali Vrbasa: Razrješen nadzor, zasadiće se 50 novih vrba
Oglasio se Gradonačelnik o posječnim stablima na obali Vrbasa: Napravljena greška