Obilježena 31. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale

– Članovi porodica, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, delegacije različitih nivoa vlasti te predstavnici udruženja položili su cvijeće na mjesto masakra u ulici Mula Mustafe Bašeskije do broja 64.

SARAJEVO (AA) – Polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe u petak je odana počast za 43 Sarajlija ubijenih na današnji dan 1995. godine na Markalama, kod sjevernog ulaza u gradsku tržnicu, javlja Anadolu.

Članovi porodica, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, delegacije različitih nivoa vlasti te predstavnici udruženja položili su cvijeće na mjesto masakra u ulici Mula Mustafe Bašeskije do broja 64.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović istakla je da se ovaj masakr razlikuje od drugih zločina počinjenih tokom opsade grada.

„Poslije ovog masakra kap je prelila čašu svjetskoj javnosti i uslijedili su NATO napadi na srpske položaje oko Sarajeva. Dobro se sjećam tog dana: bila je nijema tišina, grad je bio pust, a oko grada su se čule tupe detonacije. Tek kroz medije i svjedočenja vidjeli smo da se na silu jedino može odgovoriti silom. Zato su žrtve s ovog mjesta donijele mir Sarajevu i Bosni i Hercegovini, nakon čega je uslijedio Dejtonski mirovni sporazum“, kazala je Karović.

Naglasila je da je obaveza preživjelih prenositi istinu na buduća pokoljenja.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Naša je obaveza i amanet da svjedočimo i patnje iz 1.425 dana opsade prenosimo na našu djecu i unučad. Ne da bi se svetili, nego da bi se znala istina, ko je bio agresor, a ko žrtva“, rekla je Karović.

Osvrćući se na smrt ratnog komandanta Vojske Republike Srpske i presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Karović je navela da iza njega ostaju haške presude i hiljade uplakanih porodica.

„Otišao je onaj koji je naređivao zlo, koji je kasapio naše porodice i uništavao naše gradove. Otišao je tamo gdje je zaslužio, a iza njega su ostala zlodjela koja je učinio“, dodala je.

Damir Malagić, koji je u vrijeme masakra imao 15 godina i prodavao svijeće na tržnici, prisjetio se trenutka napada u kojem je zamalo izgubio život.

„Došla su mi dva druga, Adnan i Dario, da se pozdravimo jer smo zajedno išli u školu. Ispratio sam ih do vrata, oni su izašli, a ja sam ostao. Detonacija me bacila u zrak tri ili četiri metra, pao sam na pod, a ovaj zid me spasio. Izašao sam da vidim šta je s njima, ali su me stariji preživjeli uvukli unutra. Da sam izašao korak dalje, i ja bih poginuo“, ispričao je Malagić.

Komentarišući veličanje ratnih zločinaca i najave ceremonija, Malagić je pozvao mlade generacije da čuvaju sjećanje na stradale.

„Poručujem mladima da u što većem broju dolaze ovamo i poklone se žrtvama koje su izginule u Sarajevu. Naređivali su da nas ubijaju, a i danas postoje oni koji to veličaju i tvrde neprihvatljive stvari. Zato je važno dolaziti i pamtiti“, poručio je Malagić.

Minobacačka granata kalibra 120 mm, tog kobnog jutra ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod ulaza u sarajevsku Gradsku tržnicu što se smatra jednom od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

Masakr na Markalama, u kojem je ubijeno 43, a teško ranjeno 84 civila, bio je posljednji veliki zločin u opkoljenom Sarajevu, nakon čega je uslijedila operacija NATO-snaga pod nazivom “Deliberate force” (Namjerna sila).

Vojno-političko vodstvo Srba prisiljeno je tada bilo na deblokadu Sarajeva i povlačenje naoružanja i topništva s položaja oko glavnog grada BiH.

Zločin na Markalama, koji se dogodio krajem augusta 1995. godine, bio je drugi veliki masakr na toj sarajevskoj tržnici.

Prvi se dogodio 5. februara 1994. godine, kad je minobacački projektil ispaljen s položaja Vojske Republike Srpske na području sela Mrkovići pao na prepunu gradsku tržnicu. Tom prilikom ubijeno je 68, a ranjeno 144 građana Sarajeva.

Za terorisanje građana Sarajeva osuđeni su na doživotnu kaznu bivši politički i vojni lideri Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić i Dragomir Milošević na višegodišnje zatvorske kazne.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije