Samoubistvo Mladena Dulića iz Laktaša, nakon objave njegovog razgovora za posao na društvenim mrežama, gdje mu
se radnici podsmijavaju, otvorilo je brojna pitanja, a jedno od njih je zakonska regulativa.
Radnici pumpe koji su snimili i objavili sporni video, prema zakonu, mogu biti kažnjeni, ali šta je
sa onima koji su na društvenim mrežama nastavili ismijavati, vrijeđati i zlostavljati
mladića? Da li zakon prepoznaje njihovu odgovornost i da li zakon uopšte “vidi”
digitalno nasilje kroz koje prolaze mnogi i u trenutku dok čitate ovaj
tekst?
Komentar na ovu temu za BUKU je dala advokatica Jovana Kisin
Zagajac.
Kako je pojasnila, Krivični zakonik Republike Srpske sadrži
krivična djela koja su usmjerena protiv prava na privatni porodični život kao
osnovno ljudsko pravo. Među tim krivičnim djelima nalazi se neovlašteno
prisluškivanje i tonsko snimanje (član 154. KZ RS), neovlašteno fotografisanje
(član 155. KZ RS) i neovlašteno korištenje ličnih podataka (član 156. KZ RS).
Međutim, dodaje, nijedno od navedenih krivičnih djela ne
odnosi se konkretno na digitalno nasilje, jer je pretpostavka da samo
sačinjavanje ili dijeljenje tonskog/fotografskog snimka bez saglasnosti
oštećenog ispunjava biće propisanog krivičnog djela, bez nastupanja posljedice
sramoćenja, odnosno narušavanja ugleda u društvu, trpljenja duševnih bolova i
slično. Tako bi se, pojašnjava, kroz definisanje krivičnog djela neovlašćenog
fotografisanja lako moglo zaključiti da je digitalno nasilje puno teže i
ozbiljnije krivično djelo, sa težom posljedicom, od neovlašćenog fotografisanja,
za koje nije nužno da takva posljedica nastupi.
“Tako i u nedavnom slučaju tragične smrti mladića iz
Laktaša, Tužilaštvo osumnjičenog može isključivo teretiti po članu 155. KZ RS tj.
za krivično djelo neovlaštenog fotografisanja”, naglašava naša sagovornica, koja
ujedno smatra da je potrebno puno konkretnije i preciznije propisati krivična
djela koja se odnose na digitalno nasilje, jer sama definicija ovog štetnog
društvenog ponašanja ne može se podvesti ni pod jedno postojeće krivično djelo
i predstavlja puno štetniji i opasniji oblik ponašanja nego neovlašteno
fotografisanje ili uobičajni verbalni delikt.
Možemo se, kaže, za početak ugledati na susjedne države, koje su već unaprijedile svoje krivično
zakonodavstvo, pa tako susjedna Republika Srbija i Republika Hrvatska imaju
jasno definisana krivična djela neovlašćenog objavljivanja i prikazivanja tuđeg
snimka, gdje se kažnjava, ne samo neovlašćeno sačinjavanje, već i neovlašćeno dijeljenje
snimka, iako je oštećeni pristao na snimanje, a nije na dijeljenje.
Podsjetimo, dvadesetdvogodišnji Mladen Dulić, koji je u petak
izvršio samoubistvo, preduzeo je sve mjere institucionalne zaštite, policiji je
prijavio ugrožavanje, ali se tužilac izjasnio da tu nema elemenata krivičnog djela.
Potvrdio je to i Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova
Republike Srpske: “Tačno je da je mladić došao i prijavio policiji ugrožavanje.
Tražio je da se to skine sa interneta. Policija nema mogućnost da skine sa
mreža određenu informaciju koju neko već plasira, da li putem nekih svojih
profila ili slično. Mi smo obavijestili tužioca o tom prijavljivanju i tužilac
se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Jednostavno, policija nije imala
dalje mogućnost da postupa kada je tužilac rekao da nema elemenata krivičnog
djela.”
Mladenova porodica je već najavila da kreće u pravnu
bitku kako bi se pooštrila zakonska politika prema onima koji objavljuju snimke
i zlostavljaju građane na društvenim mrežama.
Reagovao je i ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović,
najavivši moguće izmjene zakona, ali i oštrije sankcionisanje u slučaju
internet nasilja nad mlađim licima ili ako je zbog toga nastupila smrtna ili
druga teža posljedica.