Igor Davidović, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, glavni pregovarač BiH sa Evropskom unijom i bivši ambasador BiH u EU, u izjavi za BUKU govori u odnosu BiH i Zapadnog Balkana, špekulacijama povodom izjava o ponovnom uvođenju viza za građane BiH i odnosu BiH i Evropske unije.
Davidović je rekao da Zapadni Balkan i BiH uvijek funkcionišu po sistemu spojenih posuda.
“Bilo koji bezbjednosni događaj koji se desi bilo gdje na prostoru Zapadnog Balkana ima svoje posljedice u BiH i u drugom pravcu vrijedi ista formulacija – sve što se dogodi u BiH tiče se i Zapadnog Balkana. Ono gdje smo se kompletno kao region našli u žiži bezbjednosnih procesa sa kojima ćemo se baviti jeste aktuelna migracijska kriza. Zapadni Balkan se sticajem nesrećnih okolnosti ponovo približio bezbjednosnim sistemima Evrope zbog problema koji niko nije očekivao, ali se desio”, rekao je Davidović za BUKU.
On dodaje da, kada je u pitanju migracijska kriza, institucionalni tip reakcije BiH je i refleksan i adekvatan i primjeren
“Ono što se u BiH može uraditi na bilo kojem nivou to se i radi. Nedovoljno je bilo uvažavano sve ono što je ranije bilo poentirano od strane bezbjednosnih sitema, kada se govorilo o mogućim problemima. To se uglavnom smatralo analitičkim procjenama i više teorijskog i spekulativnog tipa, pa kada se neki problem dogodio, bili smo prinuđeni da se institucionalna reakcija desi onako kako može i od strane onih koji mogu”, ističe Davidović.
On kaže da će se veći problem desiti kada se suočimo sa socijalnim, sociološkim, ekonomskim, migrantskim ili bilo kojim drugim problemom koji može imati bezbjednosne posljedice, a te bezbjednosne posljedice, prema mišljenju Davidovića, neće biti nimalo bezazlene.
UVOĐENJE VIZA?
Nezvanično se u Briselu mogu čuti priče o ponovnom uvođenju viza za građane BiH, a Davidović kaže da, kada je ova tema u pitanju, ne postoje nikakve posebno nove informacije.
“To je pitanje koje se poentira godinama, koje neko pominje, a neki su čak i karijeru u Evropskim institucijama napravili pričom o viznom ili bezviznom režimu. Dugo smo, neopravdano i potpuno nezasluženo, bili u nepodnošljivo teškom viznom režimu kojim su nas ponižavali i Evropska unija i Šengenski autoriteti, kao i države pojedinačno, ali napokon smo u jednom trenutku dospjeli na takozvanu ‘bijelu listu’, koja još uvijek nije bezvizni režim”, ističe Davidović.
On kaže da trenutno u BiH ne vidi ništa što bi BiH trebalo svrstati u kategoriju vizno eksponiranih zemalja, jer BiH nema talas emigranata, nema toliki broj azilanata i nema neke teške bezbjednosne probleme koji bi mogli ugroziti Šengenski sistem.
BUDUĆNOST BIH?
Mnoge debate se vode o temi Budućnosti BiH u odnosu na Zapadni Balkan i EU, a Davidović kaže da imamo i mnogo priča koje dolaze iz EU.
“Te priče traju godinama, pa ćemo uskoro reći da one traju i decenijama, bez nekog velikog stvarnog i suštinskog zamaha. Kada su počeli pregovori Zapadnog Balkana i Evropske unije, mi smo u regionu Zapadnog Balkana bili u izvjesnoj prednosti i metodološkoj i statusnoj, a sada smo potpuno na začelju, zajedno sa nekim drugim zemljama. U principu, sve što hoću da kažem jeste da bi nam bilo potrebno da se sami zamislimo o tome gdje se nalazimo i šta nam treba. Nikada nisam bio pristalica uvoza recepta, uvoza projekcija razvoja, uvoza reformskih agendi ili nečega drugog. Trebamo sami napraviti unutrašnji društveni konsenzus o tome da su nam potrebne ekonomske ferorme, ne zbog Evrope, nego zbog nas samih, pa da se tako predstavimo Evropskoj uniji kao partner koji se prema svojoj stvarnosti odnosi adekvatno, a ne da očekujemo da nam neko rješenje donese neki diplomata iz Brisela”, ističe Davidović.
On dodaje da EU prolazi kroz veoma težak period i da je naša javnost izložena unutrašnjim debatama ili standarnim floskulama “svi smo mi za Evopu i tu se stavlja tačka”.
“U Evropi se dešavaju veliki i snažni procesi koji dovode u pitanje konstrukciju monetarnog sistema, postoji velika ekonomska disproporcija i među državama članicama, pa prema tome njima proširenje neće biti na listi prioriteta. U svemu tome, mi ako ćemo čekati da se Evropska unija dosjeti da treba prestati sa neprekidnim, i ponekad besmislenim, uslovljavanjima prema nama, koje traje godinama, i ukoliko se sami ne odredimo u tome šta želimo na unutrašnjem planu, čini mi se da nećemo neki veliki posao ni napraviti”, kaže Davidović.
On na kraju kaže da je sve do nas, a potrebno je da se fokusiramo na minumum zajedničkih intersa i da kažemo “posvetićemo se svojim reformama, socijalnim rekonstruktivnim zahvatima, pa ćemo nakon toga odlučiti gdje nam je mjesto i gdje pripadamo”.