„Tri mljekare najavile su novo smanjenje cijene za pet feninga. Jedna zadruga je već potpuno prestala sa otkupom“, poručuju mljekari iz Republike Srpske koji su danas zajedno sa kolegama iz Federacije uputili zahtjev nadležnim institucijama za hitno pokretanje postupka i uvođenje zaštitnih mjera.
Dok domaći proizvođači pokušavaju preživjeti sa otkupnim cijenama od svega 50 do 65 feninga po litru, u BiH je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno gotovo isto mlijeka i mliječnih prerađevina kao lani, ali je vrijednost tog uvoza pala za 12,35 miliona KM. Za proizvođače mlijeka ovo više nije pitanje manje zarade. Upozoravaju da je ugrožen sam opstanak proizvodnje, dok se istovremeno dio domaćih farmi gasi, a prerada smanjuje otkup sirovog mlijeka. Prema podacima koje su sektorska udruženja dostavila uz zahtjev institucijama BiH, od januara do kraja avgusta ove godine uvezeno je 33,35 miliona kilograma mlijeka i mliječnih prerađevina, vrijednih 159,70 miliona KM. U istom periodu prošle godine uvezeno je 33,29 miliona kilograma, ali je vrijednost tog uvoza iznosila 172,05 miliona KM.
Dakle, količina uvezene robe gotovo je ista, ali je njena ukupna vrijednost manja za 12,35 miliona KM. Prosječna vrijednost kilograma pala je sa 5,17 na 4,79 KM, odnosno za oko 7,3 odsto. Domaći proizvođači upravo u takvom padu vrijednosti uvozne robe vide jedan od ključnih pritisaka na domaće tržište.
Otkupne cijene padaju širom BiH
Najbolje se slika krize vidi na samoj farmi. Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, navodi da je područje koje pokriva njihovo udruženje tokom 2025. godine proizvelo 136 miliona litara mlijeka. Prosječna otkupna cijena u avgustu prošle godine iznosila je 0,95 KM po litru, dok je u avgustu ove godine pala na 0,82 KM. Istovremeno, najniža cijena pala je sa 0,75 na svega 0,60 KM po litru. „Stanje u sektoru proizvodnje i otkupa svježeg sirovog mlijeka je zaista alarmantno. Naime, tri mljekare su u posljednjih nekoliko dana najavile dodatne redukcije cijene od 0,05 KM po litru, što je strašno s obzirom na već postojeće cijene. Dodatno, jedna zadruga je nedavno u potpunosti prestala sa otkupom kod svojih kooperanata“, navode iz ovog udruženja dodajući da je najmanje 25.000 porodica u BiH uključeno je u proizvodnju mlijeka.
U Srednjobosanskom kantonu pad je još izraženiji. Amir Bulut iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK/KSB navodi da je prosječna otkupna cijena u avgustu 2025. godine bila 0,80 KM po litru, dok je ovog avgusta pala na 0,60 KM. Najniža cijena pala je sa 0,70 na 0,50 KM po litru. To znači da proizvođač koji je za 1.000 litara mlijeka prošle godine dobijao 700 KM, danas za istu količinu na najnižoj otkupnoj cijeni dobija svega 500 KM. U području koje pokriva ovo udruženje tokom prošle godine proizvedeno je 18,5 miliona litara mlijeka.
Slična situacija je i u Tuzlanskom kantonu, gdje je tokom 2025. godine proizvedeno oko 30 miliona litara mlijeka. Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka „Mljekari Tuzlanskog kantona“, kaže da je prosječna otkupna cijena sa 0,85 KM po litru u avgustu prošle godine pala na 0,65 KM ovog avgusta. Najniža cijena u istom periodu smanjena je sa 0,75 na 0,55 KM. Problem je, kako navode proizvođači, što istovremeno nisu značajno pali troškovi proizvodnje. Hrana za stoku, gorivo, energenti i đubrivo i dalje predstavljaju veliki teret za farme. „Mljekari rade samo da plate gorivo“, poruka je koja se sve češće čuje sa farmi.
Uvozni sir oko 8 KM, domaći koji se izvozi 11,27 KM
Iz udruženja mljekara posebno ukazuju na razliku u cijenama sira. Prema podacima koje su dostavili institucijama, prosječna vrijednost uvezenog sira u prvih osam mjeseci ove godine bila je oko 8 KM po kilogramu, dok je prosječna vrijednost sira koji je iz BiH izvezen iznosila 11,27 KM po kilogramu. Domaći proizvođači tvrde da upravo jeftiniji uvozni proizvodi dodatno pritiskaju domaće mljekare, koje zbog slabije prodaje smanjuju otkup sirovog mlijeka. Prema navodima sektorskih udruženja, zalihe u pojedinim prerađivačkim kapacitetima u određenim periodima prelazile su 30 odsto. Posljedica tog pritiska, upozoravaju, nije samo niža cijena. Kada mljekara smanji otkup, farmer nema mnogo prostora za manevar – višak mlijeka ne može dugo čekati.
Traže prelevmane i carinske kvote
Mljekari upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao dugoročno smanjiti domaću proizvodnju. Prema njihovim navodima, pojedine farme već su ugašene, smanjuje se broj grla, a dio proizvođača primoran je da odustane od proizvodnje. Za sektor koji direktno ili indirektno izdržava desetine hiljada ljudi, gašenje farme nije samo gubitak jednog proizvođača. To znači manje domaćeg mlijeka, manje proizvodnje i veću zavisnost od uvoza.
Četiri sektorska udruženja zato su 23. septembra zatražila od institucija BiH hitno pokretanje postupka i uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. Mljekari traže uvođenje prelevmana od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od proizvoda, kao i carinskih kvota za određene kategorije mliječnih proizvoda. Predložili su i način raspodjele prihoda od tih mjera: 30 odsto za investicije i prilagođavanje klimatskim promjenama, 30 odsto za mliječnu industriju, a 40 odsto za direktnu podršku proizvodnji kroz povećanje premije po litru. Četiri udruženja koja su potpisala zahtjev tvrde da predstavljaju područja na kojima se proizvodi oko 68 odsto ukupnog sirovog mlijeka u BiH, odnosno približno 209 miliona litara godišnje.
Njihov zahtjev sada je na institucijama BiH. Od njih očekuju hitan sastanak i pokretanje procedure zaštite domaće proizvodnje.