Energetska zajednica upozorava da Bosna i Hercegovina zaostaje u usklađivanju sa evropskim energetskim pravilima, zbog čega je izloženija rastu cijena, poremećajima u snabdijevanju i novim krizama na tržištu energenata.
Energetski poremećaji izazvani krizom na Bliskom istoku i nestabilnostima na svjetskom tržištu ponovo su otvorili pitanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine. Dok evropske zemlje raspolažu mehanizmima za ublažavanje posljedica mogućih nestašica nafte i gasa, BiH i dalje nema obavezne državne naftne rezerve niti potpuno usklađeno zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije, upozoravaju iz Sekretarijata Energetske zajednice.
BiH među rijetkima koje nisu ispunile obaveze
Iz Energetske zajednice navode da je Bosna i Hercegovina jedna od malobrojnih zemalja koja još nije u potpunosti prenijela evropske energetske propise u domaće zakonodavstvo. Iako te obaveze građanima često djeluju kao administrativna pitanja, posljedice njihovog neispunjavanja direktno se odražavaju na ekonomiju i životni standard.
Poseban problem predstavlja činjenica da BiH nema obavezne državne naftne rezerve, što znači da nema efikasan instrument za ublažavanje posljedica eventualnih nestašica ili novih poremećaja na svjetskom tržištu energenata.
Južna interkonekcija važna, ali nije dovoljna
Govoreći o projektu Južne interkonekcije sa Hrvatskom, iz Energetske zajednice ističu da diverzifikacija izvora snabdijevanja predstavlja važan korak ka većoj energetskoj sigurnosti.
Međutim, upozoravaju da sama infrastruktura nije dovoljna.
„Da bi novi gasovodi zaista postali faktor sigurnosti snabdijevanja, zemlji su potrebna tržišna pravila usklađena sa Evropskom unijom, funkcionalni mrežni kodeksi, transparentna dodjela kapaciteta i regulatorni okvir koji omogućava nesmetan protok gasa tamo gdje je najpotrebniji“, poručuju iz Sekretarijata.
Time su praktično potvrdili da Evropska unija ne osporava Južnu interkonekciju, već insistira da svi energetski projekti budu usklađeni sa evropskim standardima.
Nema plana za gasne krize
Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH još nije prenijela evropske uredbe koje regulišu sigurnost snabdijevanja gasom i skladištenje gasa.
Zbog toga zemlja nema razvijene mehanizme za procjenu energetskih rizika, izradu preventivnih planova niti efikasno učešće u regionalnim odgovorima na moguće poremećaje.
„To ograničava sposobnost zemlje da sprovodi odgovarajuće procjene rizika, priprema preventivne i hitne planove i učestvuje u kredibilnom regionalnom odgovoru u slučaju poremećaja“, navode iz Energetske zajednice.
BiH i EU dijele iste rizike
Stručnjaci podsjećaju da su Evropska unija i zemlje zapadnog Balkana energetski povezane i da svaka ozbiljnija kriza na evropskom tržištu automatski pogađa i Bosnu i Hercegovinu.
Rast cijena energenata, poremećaji u transportnim rutama ili prekidi u snabdijevanju ne poznaju granice, zbog čega EU posljednjih godina ubrzano razvija mehanizme za zajednički odgovor na krize.
Zemlje koje su uskladile svoje zakonodavstvo sa evropskim pravilima imaju pristup većem broju instrumenata zaštite, lakše privlače investicije i efikasnije koriste regionalnu energetsku infrastrukturu.
Poziv na hitne reforme
Iz Energetske zajednice poručuju da bi aktuelna globalna kriza trebalo da posluži kao ozbiljno upozorenje vlastima u BiH.
„Oni koji zaostaju ostaju izloženiji cjenovnim šokovima i prekidima snabdijevanja te imaju manje instrumenata za odgovor. Za BiH je posebno važno da što prije uskladi sistem hitnih naftnih rezervi sa pravilima Evropske unije“, naglašavaju.
U suprotnom, Bosna i Hercegovina će i u budućnosti ostati među najranjivijim zemljama regiona kada su u pitanju energetske krize, rast cijena i poremećaji u snabdijevanju energentima.