Čak 1.903 osnovca i srednjoškolca u Republici Srpskoj prošle školske godine upućena su na popravne ispite, a matematika, fizika i srpski jezik ponovo su među najvećim problemima. Nastavnici upozoravaju da dio djece sve manje uči i da se sve češće oslanja na vještačku inteligenciju.
Podaci Republičkog pedagoškog zavoda pokazuju da je u školskoj 2025/26. godini na popravne ispite upućeno 729 osnovaca i 1.174 srednjoškolca.
U osnovnim školama, od ukupno 71.190 učenika koji nastavu pohađaju po redovnom programu od drugog do devetog razreda, njih 533 upućeno je na popravni iz jednog predmeta, dok je 176 učenika imalo negativne ocjene iz dva predmeta.
Najviše problema bilo je sa matematikom – na popravni iz ovog predmeta upućena su 484 učenika. Slijede fizika sa 166 i srpski jezik sa 148 učenika.
Kod srednjoškolaca je situacija još izraženija. Na popravni iz jednog predmeta upućeno je 880 učenika, a iz dva predmeta 294.
Matematika ponovo najveći problem
Matematika je i među srednjoškolcima predmet iz kojeg je najviše učenika upućeno na popravni – njih 165.
Slijede srpski jezik sa 39 i fizika sa 30 učenika.
Broj osnovaca koji su završili na popravnom nije značajno veći nego godinu ranije. U školskoj 2024/25. godini bilo ih je 689, što pokazuje da problem nije nov, ali ni da je riješen.
„Dođu u šesti razred, a ne znaju tablicu množenja“
Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Doboj Ljubiša Blagojević smatra da pravi problem nije samo broj učenika koji padaju predmete, već i njihov odnos prema učenju.
Kako kaže, nastavnici pokušavaju da motivišu djecu, organizuju dopunsku nastavu i razgovaraju sa roditeljima, ali dio učenika ne koristi ni ono što im škola nudi.
Posebno zabrinjava činjenica da pojedini učenici u više razrede dolaze sa ozbiljnim prazninama u osnovnom znanju.
Blagojević navodi da se dešava da učenici u šestom razredu ne znaju tablicu množenja, dok se istovremeno sve više oslanjaju na tehnologiju.
Vještačka inteligencija umjesto učenja
Jedan od novih problema u obrazovanju jeste i sve veća upotreba vještačke inteligencije.
Prema riječima Blagojevića, dio učenika više ne pokušava da razumije gradivo, već traži najbrži način da dođe do odgovora i ocjene.
Umjesto učenja sa razumijevanjem, sve češće se, kako upozoravaju nastavnici, pribjegava prepisivanju i korištenju tehnologije kao zamjene za vlastiti rad.
Zahtjevni predmeti traže kontinuitet
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Bijeljina Duško Đurić smatra da je situacija u srednjim školama nešto drugačija.
Matematika i fizika, ali i drugi složeniji predmeti, zahtijevaju kontinuiran rad i ozbiljnu posvećenost učenika.
Problem nastaje kada se gradivo ne savladava tokom godine, pa učenik tek pred kraj školske godine shvati da neće moći završiti razred.
Tada, prema riječima Đurića, mnogi ipak promijene odnos prema učenju – dolaze na pripremnu nastavu, a dio njih uzima i privatne časove.
Škola ne može učiti umjesto učenika
Nastavnici ističu da odgovornost ne može biti samo na školi.
Obrazovanje podrazumijeva saradnju škole, roditelja i učenika, ali sve veći dio obaveza, upozoravaju prosvjetni radnici, pada upravo na škole.
Osnovno obrazovanje je obavezno, pa škola mora raditi sa učenikom bez obzira na njegov odnos prema učenju.
Pripremna nastava prije nove školske godine
Iz Republičkog pedagoškog zavoda navode da su škole organizovale pripremnu nastavu za učenike upućene na popravne ispite.
Ona je trebalo da bude završena prije početka nove školske godine, odnosno do 1. septembra.
Podaci tako otvaraju mnogo šire pitanje od samog broja jedinica i popravnih ispita:
Da li problem sve slabijeg odnosa prema učenju postaje jedan od najvećih izazova obrazovnog sistema – i može li škola sama nadoknaditi ono što djeca sve manje rade kod kuće?