Svi krivični
zakoni u BiH propisuju da se kazna zatvora može zamjeniti novčanom kaznom i to
u slučajevima kada je kazna zatvora manja od jedne godine i pod uslovom da nisu
počinjena krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine i krivična
djela: teorizam, finansiranje terorističkih aktivnosti, javno podsticanje na
terorističke aktivnosti, vrbovanje radi terorističkih aktivnosti, obuka za
izvođenje terorističkih aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.
Prema podacima do
kojih je došla BUKA od 1. januara do 20. decembra 2022. sudovi u Bosni i Hercegovini su izrekli kaznu zatvora u
trajanju od 12 mjeseci ili kraći period za 1795 lica, kao i kaznu zatvora u
trajanju od 12 mjeseci ili kraći period uz koju je izrečena i novčana kazna za
26 lica.
U istom izvještajnom periodu donesena je odluka o
zamjeni kazne zatvora za 249 lica, od toga 119
lica je kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom”, rečeno je za BUKU iz
VSTV-a.
130 lica zamjenilo je zatvorske kazne radom za opšte dobro na slobodi.
Praksa sudova u
BiH je različita i u ona u velikoj mjeri zavisi od volje osuđenika. Tako je Opštinski
sud u Foči u 2022. u 11 presuda izrekao kaznu zatvora od 12 mjeseci
ili manje od toga, a kazna zatvora je zamijenjena novčanom u čak 10 slučajeva. S druge strane Osnovni
sud u Gradišci je do 19.12. izrekao 129
presuda s kaznom zatvora do jedne godine, od čega je u samo jednom predmetu zatražena zamjena kazne zatvora za
novčanu kaznu. Pred Općinskim sudom u
Sanskom Mostu nije bilo otkupa kazne zatvora.
Nasilnici plate da tuku članove porodice
Kupovina slobode razlikuje se i pred ostalim sudovima u BiH. Osnovni sud u
Zvorniku u 2022. izrekao je 13 pravosnažnih
presuda sa kaznom zatvora od 12 ili manje mjeseci. U pet predmeta kazna
je otkupljena, u 8 predmeta osuđeni upućeni na izdržavanje kazne.
Od 15 osuđenih na
kaznu zatvora do jedne godine pred Osnovnim sudom u Modriči, njih 8 je kupilo
kaznu zatvora. Osuđeni su za krivična djela: Pranje novca, sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, neovlaštena
proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija, izazivanje opšte
opasnosti i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih,
ugrožavanje javnog saobraćaja.
Zabrinjava
činjenica da je jedan od najčešćih slučajeva u kojima je izrečena kazna zatvora
do 12 mjeseci nasilje u porodici. U praksi to znači da nasilnici nakon napada
na članove porodice ne moraju u zatvor, dovoljno je da plate.
Tokom 2022.
godine u Osnovnom sudu u Mrkonjić Gradu je doneseno 10 presuda na bezuslovnu
kaznu zatvora do 12 mjeseci i to za krivična djela krađe, ugrožavanja javnog
saobraćaja, nasilja u porodici (tri
predmeta), obljuba sa djetetom od 15 godina.
“Kazna zatvora je
zamijenjena za novčanu kaznu u pet slučajeva”, navodi u pisanom odgovoru predsjednik
Osnovnog suda u Mrkonjić Gradu Dražen Vulin.
Tokom 2022.
godine u Općinskom sudu u Visokom donesene su ukupno 273 presude u krivičnim
predmetima od toga je u 22 predmeta, osuđenim licima, izrečena kazna zatvora u
trajanju od jedne godine ili manje.
“Tokom 2022.
godine u toku postupka izvršenja kazne zatvora prema osuđenim licima u
Općinskom sudu u Visokom došlo je do primjene člana 43 a. KZ FBIH zamjena kazne
zatvora novčanom kaznom, u 2 predmeta, te je izvšena uplata u iznosu od
2.000,00 KM i u iznosu od 12.000,00 KM, ukupno 14.000,00 KM”, kažu za BUKU iz
Općinskog suda u Visokom.
Osnovni sud u
Banjaluci u ovoj godini je izrekao 38 presuda u kojima je za počinjeno krivično
djelo izrečena kazna zatvora do 12 mjeseci.
„Utvrdili smo da
je bilo ukupno trinaest (13) predmeta gdje je zatražena zamjena kazne zatvora u
novčanu kaznu“, rekli su za BUKU iz Osnovnog suda Banjaluci.
Općinski sud Orašje
izrekao je 10 pravosnažnih presuda u kojima je izrečena kazna zatvora u
trajanju od 12 mjeseci ili manja i to za krivična djela: teška tjelesna
ozljeda, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, napad na službenu
osobu, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom,
krađa…
U tri predmeta
kazna zatvora zamijenjena je u novčanu, a osobe
koje su kupile kaznu osuđene su zbog ugrožavanja sigurnosti, šumske krađe i
prevare.
Pred općinskim
sudom u Lukavcu u 2022. Izrečeno je 38 presuda za krivična djela u kojima je
izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili manje od toga (u podatak
spadaju i uslovne osude) kao i nepravosnažne presude.
“Četiri osobe su otkupile kazne zatvora,
a radi se o krivičnim djelima: neovlaštena prozvodnja i stavljanje u promet
opojnih droga, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, nasilje u porodici i teška
tjelesna ozljeda”, rekao je novinarima BUKE Ivan Gospavić, stručni saradnika za
informisanje Općinskog suda u Lukavcu.
U istom period Općinski
sud u Livnu je donio ukupno 12 presuda u kojima je optuženicima izrečena kazna zatvora do 12,
mjeseci; – u navedenim postupcima 6 osuđenika je izdržavalo kazne zatvora u nadležnim
kazneno-popravnim ustanovama, dok je u 4 predmeta izrečena kazna zatvora na prijedlog
osuđenika zamjenjena novčanom kaznom.
Općinski sud u Bihaću
u toku 2022. godine izrekao je 35 presuda kojima je za počinjenje krivičnog
djela izrečena kazna zatvora od 12 mjeseci ili manje. U 3 predmeta je
otkupljena kazna zatvora.
U toku ove godine u Općinskom sudu u Goraždu izrečeno je 10 kazni zatvora
manjim od 12 mjeseci, koje su pravosnažne.
“Od navedenih, 3 kazne zatvora su otkupljene
za iznose od 3.000 KM, 6.000 KM i 7.000 KM, 4 kazne zatvora se izdržavaju u
Kazneno-popravnom zavodu, a 3 osuđena su pozvana na izdržavanje kazne”, kaže za
BUKU Armin Terović, tehnički sekretar predsjednika Općinskog suda u Goraždu.
U toku ove godine
u Osnovnom sudu u Trebinju doneseno je 12 presuda u kojima je za počinjena
krivična djela izrečena kazna zatvora od 12 mjeseci ili manje.
“Od donesenih
presuda u ovoj godini, u 4 slučaja
osuđeni su tražili zamjenu kazne zatvora u novčanu kaznu, u 2 slučaja je
nastupilo izvršenje kazne. u Ostalim slučajevima nisu se stekli uslovi za izvršenje
izrečene sankcije”, potvrđuje za BUKU sekretar suda Jelica Ijačić.
Osnovni sud
Derventa u 2022. u 21 predmetu izrekao je kaznu zatvora od 12 mjeseci ili
manje. U 14 predmeta kazna je
zamijenjena novčanom.
“U 14 od
navedenih predmeta izvršena je zamjena kazne zatvora u novčanu kaznu, kao i da
su u istim predmetima počinioci osuđeni za krivična djela: neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, nasilničko ponašanje, sprečavanje
službenog lica u vršenju službene dužnosti, teška krađa, proganjanje, krađa, ugrožavanje
javnog saobraćaja, falsifikovanje isprave, nasilje u porodici i porodičnoj
zajednici”, navodi u pisanom odgovoru službenica suda za informisanje Sanja
Šakotić.
Pred Općinskim
sudom u Velikoj Kladuši doneseno je 13 presuda za ukupno 15 lica, a u tri
predmeta je izdato rješenje gdje se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom.
Općinski sud u
Sanskom Mostu, tokom 2022. godine, donio je ukupno 18 presuda kojima je
optuženima izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili manje.
“U tri slučaja
izrečena kazna zatvora je, uz pristanak optuženog, zamjenjena radom za opće
dobro na slobodi, dok nije bilo zamjene
kazne zatvora nočanom kaznom”, rekao je za BUKU Enes Selman, predsjednik Općinskog
suda u Sanskom Mostu.
Pred Općinskim
sudom u Konjicu od 10 predmeta s kaznom zatvora 12 mjeseci ili manje, samo u
jednom je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.
Zbog počinjenja
krivičnih djela krađe, teške krađe, neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih
droga, nasilja u porodici… Osnovni sud u Bijeljini izrekao je kazne zatvora do
godinu dana u 33 predmeta. 13 osoba
otkupilo je kaznu zatvora.
Općinski sud u
Kaknju zaključno sa 30.11.2022. godine izrekao je 48 presuda uz sankciju kazne
zatvora u trajanju do jedne godine.
“Od tog broja,
kazna zatvora zamijenjena je kućnim zatvorom sa elektronskim nadzorom u 14
slučajeva, a u sedam predmeta novčanom
kaznom”, rečeno nam je u Općinskom sudu u Konjicu.
Ukinuti kupovinu kazne za određena krivična
djela
Mogućnost kupovine kazne zatvora do 12 mjeseci za sva
krivična djela osim onih koji se odnose na terorizam i slična krivična djela,
treba hitno mijenjati jer u praksi to znači da i lica osuđena zbog pedofilije
ne moraju izdržavati zatvorsku kaznu već je mogu kupiti.
Vehid Šehić,
bivši sudija, za
BUKU kaže kako je veliki apsurd našeg
krivičnog zakonodavstva to što se svaka kazna do godinu dana može pretvoriti u
novčanu.
„I tu dolazimo u jednu apsurdnu situaciju gdje političari koji
obnašaju određenu funkciju i zloupotrijebio je svoj položaj, prisvojio kroz
fiktivne putne naloge 25.000KM, osuđen na godinu dana zatvora pravosnažno, a
onda je iskoristio svoje zakonsko pravo da to plati, a prethodno nije
nadoknadio štetu jer je oštetio budžet te lokalne zajednice“, kaže Šehić.
Njegova preporuka je da se ovaj
institut treba ukinuti za određena krivična djela, ali se može zadržati u
nekim manje opasnim krivičnim djelima za društvo.
„Naprimjer saobraćajke itd, naročito ako su iz nehata, ali za djela
političke korupcije da vi nekom omogućavate da to plati, a oni imaju dovoljno
para da to mogu platiti onda se bojim da će mnogi uzeti određeni dio novca pa će
onda tu zatvorsku kaznu pretvoriti u novčanu i uvijek će biti dobar i nikad
neće osjetiti taj represivni dio sistema jer s parama možeš sve. Oni koji imaju pare mogu sve, oni koji
nemaju će završiti u zatvoru i to je po meni jedan vid diskriminacije“,
kaže Šehić.
Novinarska Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić-Dragić kaže da je zamjena zatvorske kazne za novčanu kaznu ili
otkup zatvorske kazne u BIH regulisana krivičnim zakonima na nivou države,
entiteta i Brčko distrikta i da egzistira godinama. Praksa ipak nije ujednačena
na svim nivoima i situacija se mijenjala kroz godine.
„Tako
smo ranije imali zamjenu odnosno otkup kazne kao mogućnost o kojoj su sudije
razmatrale svaki slučaj pojedinačno (sukladno počinjenom djelu i drugim bitnim
informacijama) a onda se promijenilo zakonodavstvo tako što je odrednica „sud može
zamijeniti“ zamijenjena sa „sud će zamijeniti“.
To je u praksi značilo da se izbacuje mogućnost, a uvodi obaveza, ako osuđenik
zatraži otkup kazne. Izetak su osuđeni zbog krivičnog djela terorizma,
financiranja terorističkih aktivnosti, ako su osuđeni na Sudu BIH, dok na ostalim
razinama djelo nije određeno“, pojašnjava Radić-Dragić.
Podsjeća
da je bilo perioda kada se mogla otkupiti samo kazna u trajanju do tri mjeseca
zatvora.
„Također,
imali smo razlike i u načinu otplate gdje se na nekim sudovima moglo otplatiti
i u ratama. Imali smo razliku i u
količini novca koja se plaćala za dan zatvora, opet u zavisnosti od razine na
kojoj sud egzistira, ali i perioda kada je odluka o zamjeni kazne donesena. Dok
su pojedini osuđenici dan zatvora otplaćivali sa 100 KM dnevno drugi su recimo
mogli platiti dnevni iznos u zavisnosti od financijske mogućnosti“, kaže naša
sagovornica.
Navodi
primjer Osnovnog suda u Doboju koji je na osnovu penzionerskih primanja
i kredita procijenio da dan zatvora za bivšeg direktora Kazneno-popravnog
zavoda „Doboj“ Milorada Novakovića i njegovog pomoćnika Mirka Blažanovića košta
po 22 KM.
„Oni
su osuđeni krajem 2015. godine za primanje mita pri zapošljavanju i davanje pogodnosti
osuđenicima. Sud ih je osudio na šest odnosno četiri mjeseca zatvora. Kako su
dva mjeseca već proveli u pritvoru, otkup zatvorske kazne je Novakovića košta
2.641 KM, a Blažanovića 986 KM“, podsjeća Radić-Dragić.
Da
je situacija nedopustiva svjedoči i činjenica da je sredinom 2017. u Republici
Srpskoj ukinuta mogućnost otkupa zatvorske kazne, ali je kasnije ponovo
uvedena.
Novinarka CIN-a upozorava i na dodatni
problem, a on se odnosni na praksu pojedinih sudova koji zamjenu zatvorske kazne za novčanu ne tretiraju isto.
Pojedini sudovi donose rješenje o zamjeni, a pojedini donose novu presudu. To
pojedini osuđenici, dodaje Radić-Dragić, koriste kao argument za tvrdnju da oni
nisu osuđeni na zatvor već novčanu kaznu zbog toga ne trebaju ostati bez posla.
Problem nastaje jer pojedini zakoni ili pravilnici koji
regulišu radno-pravne odnose unutar institucija, definišu da će službenik otkaz
dobiti kada stupi na izdržavanje zatvorske kazne.
„S obzirom da osuđenik ne stupa na izdržavanje kazne već zatvorsku kaznu
otkupljuje, on koristi argument da ostaje na poslu. Imali smo takvih situacija
u Ministarstvu odbrane BIH, Poreskoj upravi RS, Fondu PIO RS, Sarajevskom zatvoru,
čiji su službenici osuđeni za krivična djela počinjena na radnim mjestu pa su
nakon otkupa zatvorske kazne ostali na istom ili sličnom radnom mjestu“, dodaje
novinarka CIN-a.
Važno je napomenuti da nema prepreka da zatvorsku kaznu
otkupe i povratnici u počinjenu krivičnog djela. Zbog toga imamo u praksi
situaciju da se zatvorska kazna otkupi sa ukradenim novcem.
„Primjera radi, višestruki povratnik Sead Žilo je svojevremeno za 54.500 KM
otkupio dvije zatvorske kazne u ukupnom trajanju od godinu i pol dana. Kupljenu
slobodu je iskoristio za nove prevare, teške četvrtinu miliona maraka.“
Zatvorski turizam
u BiH
Dok je u Bosni i Hercegovini novcem moguće kupiti sve, pa
i slobodu, u susjednim zemljama ovaj način „služenja“ kazne ne postoji. To
otvara prostor za uvoz presuda jer osobe sa dvojnim državljanstvo osuđene u Hrvatskoj,
Srbiji, Crnoj Gori traže da kaznu služe u BiH.
„Njihovim zahtjevima se udovolji, oni prenesu presudu u
BIH i ovdje je otplate i vraćaju se u svoje zemlje. Dakle, nešto kao zatvorski
turizam. Štaviše, imali smo i sutiaciju
da je recimo poduzetnik iz Splita Ante Madunić uspio u BIH otkupiti zatvorsku
kaznu iako nije imao bh.državljanstvo. Dobio ga je zahvaljujući odluci Vijeća
BIH i to u vrijeme dok je bio pod potjernicom“, navodi Radić-Dragić.
Dodaje da ne smijemo zaboraviti da su otkup zatvorske
kazne omogućili zakonodavci u BIH koji tu praksu mogu i ukinuti. Razlog je
jasna, među zakodavcima imamo osuđenika kojima ovakav sistem odgovara.
„Primjera radi svojevremeno je svoju slobodu otkupio i
federalni parlamentarac Hasan Samardžić. On je sa 37.000 KM otplatio dvije
zatvorske kazne koje su mu dosuđene u dva odvojena sudska postupka“, zaključuje
Radić-Dragić.
Mogućnost kupovine zatvorskih kazni treba ukinuti za
određena krivična djela, a nova vlast koja najavljuje promjene imaće priliku da
se dokaže.