Srpska članica Predsjedništva BiH osporila je potez ministra spoljnih poslova BiH i poručila da će tražiti provjeru razloga i dokaza na osnovu kojih su dvojica službenika Ambasade Srbije proglašena nepoželjnim.
Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović reagovala je na odluku ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića da vojnog atašea Srbije Milana Dulanovića i savjetnika predstavnika BIA Darka Maksimovića proglasi nepoželjnim osobama i naloži im da u roku od 48 sati napuste BiH.
Konaković je odluku saopštio 8. septembra, pozivajući se na pravilnik o proglašavanju nepoželjnih i neprihvatljivih osoba, a potez je obrazložio političkim reakcijama na odnos zvaničnika Srbije prema Ratku Mladiću nakon njegove smrti i sahrane u Beogradu.
Cvijanović je, međutim, poručila da Konaković ne može samostalno određivati stavove Bosne i Hercegovine, niti, kako je navela, diktirati odnose sa Srbijom.
Cvijanović traži dokaze za odluku
Cvijanović je rekla da je jednom od dvojice službenika, prema informacijama kojima raspolaže, već istekao mandat i da je ta osoba već napustila BiH.
Kada je riječ o vojnom atašeu Milanu Dulanoviću, ona je istakla da će od nadležnih institucija tražiti informacije o razlozima zbog kojih je proglašen nepoželjnim.
Prema njenim riječima, potrebno je utvrditi postoje li konkretni dokazi koji bi potkrijepili takvu odluku.
„Osim toga, za takve postupke uskraćivanja gostoprimstva potrebno je imati dokaze za razloge kojima se potkrepljuje takva odluka“, navela je Cvijanović.
Ona je podsjetila i da je za imenovanje ambasadora BiH u drugim državama nadležno Predsjedništvo BiH, a ne ministar spoljnih poslova.
Konaković je, s druge strane, naveo da je odluku o proglašenju dvojice predstavnika Srbije donio na osnovu pravilnika koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 2004. godine.
„Konakovićevi nalozi nisu stav cijele BiH“
Posebno oštra bila je reakcija Cvijanović na Konakovićeve najave o smanjenju diplomatskog prisustva BiH u Beogradu.
Ona je ocijenila da bi takav potez mogao štetiti građanima BiH, uključujući državljane oba entiteta, te poručila da odluke ministra ne mogu predstavljati stav cijele države.
„Konakovićevi nalozi za bilo šta ne odražavaju stavove BiH, jer Republika Srpska, sa svojih 49 odsto teritorije, u tome ne učestvuje“, poručila je Cvijanović.
Konaković je dan ranije najavio povlačenje gotovo kompletnog osoblja Ambasade BiH u Beogradu i svođenje odnosa sa Srbijom na „najmanju moguću mjeru“.
„Saradnja Srpske i Srbije će se nastaviti“
Cvijanović je istakla da će se saradnja Republike Srpske i Srbije nastaviti kroz Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, bez obzira na poteze Sarajeva.
„Saradnja Srpske i Srbije će se nesmetano odvijati“, poručila je ona.
Istovremeno je uputila oštre kritike na račun Konakovića, navodeći da bi trebalo da se bavi pitanjima unutar diplomatsko-konzularne mreže BiH, a ne odnosima Srbije i Republike Srpske.
„Konakoviću bi bolje bilo da pazi da li mu bošnjački kadrovi u DKP mreži dilaju drogu nego što se bavi Srbijom“, rekla je Cvijanović.
Za ovu tvrdnju Cvijanović nije u svojoj izjavi ponudila konkretne dokaze, pa je treba posmatrati kao političku optužbu.
Na kraju je pozvala vojnog atašea Srbije da ostane u Republici Srpskoj.
„Pozivam vojnog atašea Srbije da ostane u Republici Srpskoj, gdje će mu biti nastavljeno pružanje gostoprimstva i zaštite“, poručila je Cvijanović.
Potez Konakovića predstavlja novu eskalaciju diplomatskog spora između BiH i Srbije, koji je uslijedio nakon reakcija na sahranu Ratka Mladića u Beogradu. Uz protjerivanje dvojice službenika Ambasade Srbije, Konaković je najavio i povlačenje saglasnosti BiH sa deklaracije o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji koja je trebalo da bude potpisana u Crnoj Gori.