“Tradicionalno jednosmjerna politička
komunikacija političara prema biračima, u kojoj su birači isključivo pasivno
tijelo koje upija informacije, pa shodno njihovom utjecaju glasa na određeni
način, predstavlja dominantni oblik službene političke komunikacije tijekom
izborne kampanje u 2024. godini” – kaže Ivković Novokmet za BUKA magazin.
GONG je kritikovao funkcionersku kampanju
predstavnika javnih institucija. Državno izborno povjerenstvo smatra da
funkcionerska kampanja nije sporna. Vjerujete li da postoje pravni mehanizmi da
se to ubuduće zaustavi?
Potrebno je jačati regulativu, primjerice
zabraniti korištenje EU fondova u kampanji i prikazivanje korištenje EU
sredstava kao Vladine uspjehe, što je kod nas postalo uobičajeno. Primjećujemo
i neodsljednost u primjeni postojećih pravila. Državno izborno povjerenstvo
upozorilo je 2019. tadašnju predsjednicu da korištenje vojske u kampanji nije
dopušteno. Radio se oglasima na Instagramu i Facebooku u kojima je ona
marširala ispred predstavnika Hrvatske vojske. No na sličnu prijavu ove godine,
da ministar i kandidat na HDZov-oj listi Davor Božinović, koristi uniformirane
policijace u propagandne svrhe, DIP kaže da to nije sporno. Baš kao i kandidat
i premijer Andrej Plenković, koji nemilice koristi ulaganja iz EU fondova u
Hrvatsku za vlastitu propagandu, a to je novac svih europskih građana i
građanki, bez obzira na njihove stranačke preferencije. Uz jačanje pravne
regulative, važno je da se diže glas oko ove štetne prakse, da ovakva ponašanja
problematiziraju mediji, i građani. Tako se mijenja politička kultura.
Da li je poštena izborna utakmica moguća u
trenutnoj političkoj klimi? Da li se mora utvrditi dodatnim pravnim
mehanizmima?
U ove izbore ulazimo s novim izbornim
jedinicama, koje su 2023. promijenjene nakon više od deset godina toleriranja
zakonski nedopuštenog odstupanja broja birača po jedinici. Nove jedinice
iskrojene su u jednom netransparetnom i za demokratska društva neprihvatljivom
postupku, od strane uskog kruga ljudi vladajuće stranke, bez uključivanja
stručnjaka, opozicije i civilnog društva, bez uvažavanja kritika iznedsenih na
javnom savjetovanju. Postupak odražava i izgled novih jedinica koje ni zakonske
ni ustavne smjernice, neprirodno cijepajući regije i administrativne cjeline.
Više od petine birača promijenilo je izbornu jedinicu, a vlast im nije bila u
stanju bila ponuditi niti kartu novih izbornih jedinica. Gong je izradio
digitalnu mapu kako bi birači mogli jednostavno pronaći u kojoj će jedinici
glasati. Također, poseban problem je registar birača jer trenutno je u njemu
oko pola milijuna birača više nego punoljetnih građana prema zadnjem popisu
stanovništva.
Kako ocjenjujete trenutnu izbornu kampanju
koja dopire do javnosti putem tradicionalnih i novih medija? Kako ocjenjujete
načine, vidove i oblike političkog komuniciranja sa širom društvenom
zajednicom?
Neočekivano utrčavanje Zorana Milanovića na
izborni teren, posve je zaokupilo pažnju javnosti i medija, koji se ponajviše
bave neformalnim kandidatom. Najveći šok kampanje dogodio se i prije njenog
samog početka. Nakon što mu je Ustavni sud zabranio kandidiranje, Milanović se
ne pojavljuje na skupovima SDP-a, ali obilazi Hrvatsku predstavljajući se kao
budući premijer. Tehnički premijer Plenković odbija sva sučeljavanja i šalje
svog ministra Butkovića u verbalni rat s Milanovićem preko društvenih mreža.
Ionako niska komunikacija dodatno se srozala. O stranačkim se programima vrlo
malo priča, uglavnom se rasprave vode oko korupcije.
Da li u ovoj izbornoj utakmici važnu ulogu
ima dvosmjerni razgovor o političkim programima ili dominira takozvana harizma
lidera i jednosmjernost u informisanju javnosti o političkim procesima?
Tradicionalno jednosmjerna politička
komunikacija političara prema biračima, u kojoj su birači isključivo pasivno
tijelo koje upija informacije, pa shodno njihovom utjecaju glasa na određeni
način, predstavlja dominantni oblik službene političke komunikacije tijekom
izborne kampanje u 2024. godini. Međutim, postoje naznake nastojanja
uspostavljanja dvosmjernih komunikacijskih kanala, kakvi priliče logici
komunikacije koju pruža internet i društvene mreže, a koja je suprotna logici
televizijskih i radijskih nastupa te javnih govora.
Primjeri su Ask Me Anything threadovi na
vodećim hrvatskim subredditima digitalne platforme Reddit, gdje su pojedini
političari, poput Tomislava Tomaševića, Sandre Benčić, Darija Zurovca i
Marijane Puljak otvorili thread, u kojoj su poticali korisnike i korisnike
Reddita da im postavljaju pitanja, na koja su odgovorali. Isto tako, primjer je
nedavno otvorio TikTok profil premijera Andreja Plenkovića, na kojem vodi
daleko neformalniju kampanju prema biračima i biračicama – pokazuje svoje
vještine baratanja s košarkaškom loptom, doduše u odijelu i odgovara na
probrana pitanja postavljena od korisnika ispod njegovih videa.
U preporukama za osnaživanje koncepta
upravljanja integritetom GONG insistira na uključivanju javnosti u
parlamentarni proces. Šta konkretno mora uraditi nova Vlada i novi saziv Sabora
da to omogući?
Istraživanje Eurobarometra iz 2023. pokazalo
je da Saboru vjeruje samo 26 posto građana, što je znatno ispod prosjeka EU-a.
Razlozi za to su brojni, ali su neki od glavnih uzroka to što je Sabor sveden
na puko potvrđivanje volje Vlade, što se ne objavljuju rezultati o glasanjima o
amandmanima niti na sjednicama odbora, što broj videoprijenosa sjednica odbora
smanjio umjesto da se poveća i što je proces donošenja zakona uvelike zatvoren
prema građanima. Stoga se u preporukama Gonga, između ostalog, traži da se
organiziraju javne rasprave u obliku saslušanja za prijedloge zakona i teme od
većeg interesa javnosti, da videoprijenosi svih javnih sjednica odbora budu
obavezni i da se osigura objavljivanje svih poimeničnih rezultata glasanja o
amandmanima i na odborima kao i zapisnici sa sjednica odbora. Veliki problem je
i često neodgovaranje članova Vlade na pitanja zastupnika, u čemu apsolutno
prednjači premijer, premda su oni na to zakonski obavezni. Zato tražimo
uvođenje odgovarajućih sankcija za takvo ponašanje. Podržali smo zahtjeve
Hrvatskog novinarskog društva (HND) prema novoj Vladi među kojima su ukidanje
‘lex AP-a’, odnosno uvođenja kaznenih odredbi za curenje informacija iz
istraga, izmjene medijskih zakona, borba protiv SLAPP tužbi i transparentno
financiranje medija.
Da li zvanične institucije rade na podršci
građanskim skupštinama i vijećima građana? Da li se, prema Vašem mišljenju, taj
proces treba finansirati iz javnih izvora?
Jedan od odgovora na krizu demokracije može
biti upravo deliberativna demokracija, odnosno jačanje sposobnosti razgovora, postizanja kompromisa i
zajedničkog donošenja odluka. I u Hrvatskoj se sada končano testira koncept
Vijeća građana, i to u gradu Rijeci koji je pokrenuo ovaj projekt. Zajedničko
donošenje odluka može biti korisno za sve, pa je dobro da se i javno financira.
Gong je na ovu temu objavio rad “Osnaživanje demokracije: Utjecaj javnosti u
malom na moralne i epistemičke kvalitete demokratskih procesa” Ivana Cerovca sa
Sveučilišta u Rijeci.
Može li civilno društvo dati doprinos
procesima demokratizacije upravljanja javnim dobrom i procesima u javnom
interesu? Koje mehanizme civilno društvo ima na raspolaganju?
Bez udruga i građanskih inicijativa koje su
najvažniji i najvidljiviji dio civilnog društva, nemoguće je imati kvalitetnu
demokraciju. Nezavisni mediji i osnažene organizacije civilnog društva su
čuvari demokracije i korektiv vlasti. Nadziru državne institucije i obnašatelje
vlasti, podsjećaju ih na ispunjenje obećanja, upozoravaju javnost na probleme,
nameću nove ideje i teme na političku agendu, informiraju, educiraju i
senzibiliziraju javnost. Mjera u kojoj će civilno društvo biti korektiv
nepovoljnih odluka za društvo od strane političkih elita, koliko će braniti
javni interes i osigurati zaštitu javnog dobra, ovisi o stanju razvijenosti i snazi
tog istog civilnog društva.
Ranije, u Hrvatskoj, civilno društvo kada se
udružilo sa sindikatima zaustavilo je planove tadašnjih vlasti da rasprodaju
autocesta i podignu dobnu granicu za mirovinu. Udruge i lokalne inicijative su
zaustavile izgradnju vila i golf igrališta na javnom prostoru iznad Dubrovnika.
Udruga koje prate i nastoje poboljšati rad institucija te kvalitetu javnih
politika obranile su javni prostor Srđa iznad Dubrovnika i zaustavile gradnju
vila, apartmana i golf igrališta. Gong je izborio da osobe zaražene kovidom u
doma pandemije ipak mogu glasati, upozorile smo EU na sudjelovanje njezinih
čelnica u hrvatskim parlamentarnim izborima ispred Europske komisije, uslijed
čega je sama Komisija morala promijeniti pravila za sudjelovanje svojih članova
i članica na izborima. Dakle, metode i mehanizmi su razni – od umrežavanja,
suradnji, analize, zagovaranja, osvještavanja, direktnog rada s građankama,
stvaranja pritiska u javnosti.