Već osam noći nekoliko predstavnika Sindikata radnika u zdravstvu dežura u improvizovanom šatoru u parku ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo.

Desetine njihovih sindikalnih kolega, iz sindikata koji broji oko 5.000 članova, danas su planirale blokirati jednu od glavnih saobraćajnica u Sarajevu, preciznije raskrsnicu na Skenderiji.
Do toga, ipak, nije došlo iz dva razloga. Policija nije odobrila blokadu, a resorni ministar pozvao ih je na neformalni razgovor.
„Ovo je bio jedan pokušaj blokade, ali Ministarstvo saobraćaja KS nije odobrilo da izađemo na ulicu, bez obzira na to što smo dostavili sve što je potrebno i obavijestili policijsku upravu. Tražili su nam dopunu zahtjeva, dostavili smo je i, evo, do 12 sati danas nisu dostavili nikakvo mišljenje“, kaže Senad Sadiković, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS.

Govoreći za Buku, kaže da je Ministarstvo pokazalo apsolutnu neozbiljnost jer očito „imaju drugih političkih poslova“, pa se ne stižu baviti stvarima kojima bi trebalo da se bave.
„Razlog zbog kojeg smo odustali od blokade saobraćajnice jeste to što je jedan od naših zahtjeva usvojen, a to je da se što prije počne s pregovorima i da nam se to odobri“, kaže Jasmin Avdović, član pregovaračkog tima Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo.
Dodaje da su utvrdili i kako je bilo određenih šumova u komunikaciji i nesporazuma koji su doveli do određenih aktivnosti.
Sindikat će imena članova svog pregovaračkog tima poslati danas do 16 sati, a početak pregovora očekuju naredne sedmice.
Isti tim: jednima povećanje od 70, drugima od 300 KM
Senad Sadiković, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS, kaže da ono što je vlast dala jednoj grupi složenosti poslova mora dati i ostalima.
Vlada je prvo povećala koeficijent radnicima u zdravstvu za 0,1, a strukovnom sindikatu, koji okuplja ljekare, za 0,3.
Mubera Šahinagić, radnica u zdravstvu, za Buku kaže kako sindikalisti neće odustati od svojih zahtjeva – pravednog povećanja plata za sve članove medicinskih timova u zdravstvenoj zaštiti u Kantonu Sarajevo.
„Tim ne čini pojedinac, nego ljudi koji pružaju zdravstvenu uslugu. Jednostavno, svi u sistemu daju svoj doprinos i mislimo da doprinos svakog od njih treba jednako vrednovati“, kaže Šahinagić.
Prosječna plata zdravstvenog radnika sa srednjom stručnom spremom iznosi 1.700 KM, a povećanje od 70 KM ne može amortizovati poskupljenja goriva, grijanja i ostalih troškova života.
„Ovim povećanjem radnicima sa srednjom stručnom spremom plata bi se povećala za otprilike 70 konvertibilnih maraka, a s koeficijentom od 0,3, koji tražimo uz ovih 0,1 koje je ispregovarao naš sindikat, plata bi se povećala za oko 300 konvertibilnih maraka.“
Kaže da nije fer da oni koji imaju najmanje plate dobiju i najmanje povećanje te da brojni radnici u zdravstvu ne bi imali ni 1.000 KM da Uredbom Vlade FBiH nije propisana minimalna plata od 1.027 KM.
Fadila Pilavac, potpredsjednica Sindikata radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, podsjeća da se ista situacija dogodila tokom pregovora s prethodnom vladom, koja je 2022. godine napravila istu diskriminaciju.
„Priznala je jednoj grupi složenosti poslova koeficijente, a drugoj nije. Sada se to isto dešava. Završili smo pregovore, usaglasili to, izjednačili. Desi se da nakon naših pregovora ministar sjedne sa strukovnim sindikatom i poveća koeficijente za 0,3“, kaže Pilavac.

Naglašava da oni nisu protiv povećanja, ali traže jednak tretman.
„I zato tražimo da isprave tu grešku i da u granskom kolektivnom ugovoru ugrade povećanje od 0,3 za sve druge grupe složenosti poslova, koliko su dali strukovnom sindikatu, što je nezakonito. Udruženja mogu biti i ova i ona, ali postoje granski sindikati i naš zakon ih prepoznaje. Ono što mi tražimo jeste da se ispoštuje granski sindikat i da se ispoštuju svi radnici u sistemu zdravstva“, dodaje sagovornica Buke.
Naglašava da ljekar jeste nosilac tima, ali da su zdravstvene ustanove institucije koje imaju važnu ulogu u suzbijanju zaraznih bolesti.
„Ko je odgovoran za to? Radnica na održavanju higijene, koja ima minimalnu platu, čak nema ni minimalnu, nego po uredbi Vlade Federacije dobija 1.027 KM. Znači, naš kolektivni ugovor ne prepoznaje nju iznad granice minimalne plate. Mi samo tražimo da svi radnici budu jednako tretirani – od radnice koja ima obavezu da suzbija zarazu i dezinfikuje prostor, pošto je to specifičan vid održavanja higijene, pa do ljekara i specijalista“, zaključuje Pilavac.