Rudnik uglja u Bistrici kod Prijedora zatvoren je nakon gotovo dvije i po godine rada obilježenog protestima mještana, sudskim sporovima i brojnim kontroverzama oko dozvola. Iza mašina kompanije „Drvo-export“ ostao je, prema riječima mještana, devastiran teren, jalovina, tragovi uglja i problemi koji bi mogli trajati decenijama.
Eksploatacija je završena u martu prošle godine, a kompanija u vlasništvu Srđana Klječanina ranije je saopštila da je rudnik zatvoren nakon što su iskopane sve planirane rezerve uglja.
Međutim, mještani Bistrice tvrde da priča nije završena zatvaranjem rudnika, piše BN
Mještani tvrde da je teren potpuno devastiran
Zoran Ninić iz Bistrice od početka je upozoravao na, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile eksploataciju uglja podno Kozare.
On tvrdi da su nakon povlačenja bagera ostali ozbiljni problemi sa zemljištem i vodama, dok oborinske vode dodatno erodiraju teren i stvaraju kanale koji otežavaju pristup poljoprivrednim parcelama.
„Radove u ovom našem selu nisu pratila sumnjiva rješenja, već falsifikovana rješenja koja su dolazila naknadno, nakon svih završenih radova. Ništa nije bilo u zakonskoj regulativi. Ono što smo ranije spominjali jeste kršenje pravnih propisa. To je u Bistrici urađeno“, kaže Ninić.
Posebno problematičnim smatra način na koji je završen postupak eksploatacije i raskinut koncesioni ugovor.
„Kako možete da izdajete dozvolu za zatvaranje rudnika i da prekidate koncesiju, a da pritom niste provjerili stvarno stanje na terenu. Dođite i uvjerite se sami“, poručuje Ninić.
„Deponija iznad sela klizi u potok“
Mještani upozoravaju i na deponiju iznad sela, za koju tvrde da predstavlja dodatnu opasnost zbog klizanja materijala prema potoku.
Ninić tvrdi da su problemi sa otpadom i jalovinom dugoročni i da posljedice neće nestati zatvaranjem rudnika.
„Vidjeli ste i deponiju koja se nalazi iznad sela i koja klizi u potok. Napravili su situaciju da ćete uništavati selo narednih 100 i više godina. Sav otpad koji su imali zakopali su u zemlju“, ističe on.
Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava to što, uprkos svim sporovima koji su se vodili, institucije nisu na vrijeme utvrdile stvarno stanje terena.
Rudnik radio dok su trajali sudski sporovi
Dok su se pred sudovima vodili postupci u vezi sa zakonitošću dozvola za eksploataciju, radovi su nastavljeni. U međuvremenu je ugalj iskopan, a kompanija je saopštila da je eksploatacija završena.
Ninić tvrdi da su tokom tog perioda ignorisana brojna upozorenja mještana, kao i ekološki zahtjevi.
Posebno ističe da je ekološka dozvola, prema njegovim riječima, četiri puta bila oborena pred sudom, dok propisane ekološke norme nisu ispoštovane.
„Ništa nisu preskočili, sve su odradili kako ne treba. Nikakve norme iz ekološke dozvole koja je bila četiri puta oborena na sudu nisu ispoštovali“, tvrdi Ninić.
Ko će sanirati posljedice?
Sada, nakon zatvaranja rudnika, ostaje pitanje ko će i na koji način sanirati posljedice eksploatacije.
Za mještane Bistrice zatvaranje rudnika ne predstavlja kraj problema, već početak nove faze u kojoj bi trebalo utvrditi stvarno stanje zemljišta, voda i deponija, kao i odgovornost za sanaciju.
Slučaj Bistrice tako ostavlja i šire pitanje: šta ostaje iza eksploatacije prirodnih resursa kada bageri odu, a koncesija bude raskinuta?
Za mještane odgovor je već vidljiv na terenu – raskopana zemlja, jalovina, erozija i strah da će posljedice rudarenja podno Kozare osjećati još generacije.