Ministar odbrane Bosne i Hercegovine i visoki funkcioner SDP-a Zukan Helez otvoreno je govorio o tome kako bi mogla izgledati vlast nakon Općih izbora, a njegova poruka pokazuje koliko bi politička matematika u narednom mandatu mogla biti neugodna za stranke koje su tokom kampanje mjesecima napadale jedna drugu.
Helez smatra da je vrijeme da se političke tenzije spuste i da se razgovara o formiranju širokog probosanskog bloka, posebno na državnom nivou.
Međutim, kada je govorio o konkretnoj kombinaciji koja bi mogla obezbijediti većinu, naveo je upravo SDP, SDA, HDZ BiH i SNSD.
Dakle, nakon svih predizbornih sukoba, međusobnih optužbi i tvrdnji da sa pojedinim strankama nema saradnje, politička realnost ponovo bi mogla dovesti za isti sto one koji su se do juče žestoko sukobljavali.
„Moramo ohladiti glave“ – ali Dodik ostaje problem
Helez je poručio da političari moraju ostaviti predizbornu retoriku iza sebe.
„Moramo ohladiti glave. Ljudi u predizbornoj kampanji nisu birali riječi. Teška je situacija u kojoj se BiH nalazi. Mandat od četiri godine nije skuplji od države Bosne i Hercegovine. Nije važno ko je pozicija, a ko opozicija“, rekao je Helez.
Prema njegovom mišljenju, Evropska unija upozorava na političke igre oko Bosne i Hercegovine, zbog čega je potrebno okupiti ljude koji imaju dovoljno integriteta i kapaciteta da rade u interesu građana.
Ali onda dolazi politički paradoks.
Helez, koji je tokom mandata često bio jedan od najžešćih kritičara politike Milorada Dodika, poručuje da bi u interesu države trebalo razgovarati čak i sa onima sa kojima su odnosi praktično na minimumu.
Njegova formulacija bila je posebno slikovita:
„Sjeo bih s crnim đavolom ako se može normalno razgovarati, a ne s Dodikom. Jedini cilj je država BiH.“
U isto vrijeme, kao najizgledniju kombinaciju za formiranje vlasti naveo je upravo savez SDP-a, SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a.
SDA se vraća za sto sa Trojkom?
Helez je otkrio i da je razgovarao sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem o budućim koalicijskim kombinacijama.
Prema Helezovim riječima, Konaković mu je poručio da bi SDP trebalo da formira vlast sa SDA.
To bi predstavljalo ozbiljan politički zaokret.
Trojka – SDP, Narod i pravda i Naša stranka – godinama je svoju političku poziciju gradila i na distanci prema SDA i politici koju je ta stranka predstavljala.
Međutim, izborni rezultati i nova politička matematika očigledno otvaraju prostor za potpuno drugačije kombinacije.
Helez istovremeno tvrdi da postoji matematička mogućnost da SNSD ostane izvan vlasti, uz ulazak opozicionih stranaka iz Republike Srpske.
Takav scenario, međutim, trenutno ne smatra realnim.
I upravo tu se nalazi ključ cijele priče.
Može li se napraviti vlast bez SNSD-a?
Prema Helezovoj procjeni, postoji mogućnost da druge političke opcije iz Predsjedništva BiH preglasaju Željku Cvijanović i otvore prostor za drugačiju parlamentarnu većinu.
Ali politička matematika nije isto što i politička realnost.
Za formiranje funkcionalne državne vlasti potrebno je mnogo više od prostog sabiranja mandata. Potrebni su dogovori o raspodjeli funkcija, programskim prioritetima i odnosu prema ključnim državnim pitanjima.
Zbog toga Helez kao najizgledniju opciju ipak vidi kombinaciju SDP – SDA – HDZ BiH – SNSD.
To bi značilo da bi se, nakon izbora, ponovo mogla otvoriti vrata saradnji političkih blokova koji su tokom kampanje građanima nudili potpuno različite vizije države.
„Ne mogu sa strane gledati kako se dijeli BiH“
Helez se osvrnuo i na vlastiti politički angažman, poručivši da ne želi ostati po strani u trenutku kada se, kako smatra, odlučuje o budućnosti Bosne i Hercegovine.
„Meni je 8.000 KM primanja u državnom parlamentu sasvim dovoljno, ali ne mogu sa strane gledati kako se dijeli BiH“, rekao je.
Njegova poruka tako se svodi na jednu stvar – interes države mora biti iznad stranačkih sukoba.
Ali ostaje pitanje koje će tek morati odgovoriti njegovi politički partneri:
Ako je cilj stabilna država i široki dogovor, da li je moguće napraviti vlast sa SNSD-om?
Ili će upravo formiranje vlasti pokazati da su predizborne poruke bile jedno, a postizborna matematika nešto sasvim drugo?
Jer ako se obistini Helezov najizgledniji scenario, za istim stolom mogli bi se naći SDP, SDA, HDZ BiH i SNSD – stranke koje su samo nekoliko sedmica ranije vodile potpuno drugačije političke bitke.