Evropa bilježi najintenzivniju sezonu virusa Zapadnog Nila do sada. Virus koji prenose zaraženi komarci ove godine se pojavio i u područjima u kojima ranije nije registrovan, a evropske zdravstvene institucije upozoravaju da bi se njegovo širenje prema sjeveru moglo nastaviti.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je novo upozorenje nakon što je do 7. oktobra u zemljama Evropske unije registrovano 1.715 lokalno stečenih slučajeva zaraze kod ljudi i 130 smrtnih ishoda.
Brojke same po sebi pokazuju koliko je ovogodišnja sezona neuobičajena, ali dodatnu pažnju privlači činjenica da se virus pojavljuje i u dijelovima Evrope koji ranije nisu bili pogođeni.
Virus stigao i do Belgije i Nizozemske
ECDC upozorava da nalazi virusa kod ljudi i životinja u Belgiji i Nizozemskoj potvrđuju da se virus Zapadnog Nila širi sjevernije nego ranije.
Nizozemska je ove godine prijavila 59 slučajeva, dok je Belgija registrovala 15 slučajeva.
Posebno je značajno što su u Belgiji to ujedno i prvi ikada zabilježeni lokalno stečeni slučajevi zaraze kod ljudi.
To pokazuje da se geografsko područje u kojem virus može cirkulisati mijenja.
Virus se prirodno održava u ciklusu između komaraca i ptica, dok ljudi i konji mogu biti zaraženi nakon uboda inficiranog komarca.
Upravo zbog toga ECDC naglašava da borba protiv ovog virusa nije samo zdravstveno pitanje.
„Virus cirkuliše između komaraca i ptica te može uzrokovati bolest kod ljudi i konja, pa se nijedan sektor ne može samostalno nositi s tim rizikom“, istakla je Selin Gosner iz ECDC-a.
Italija, Grčka i Francuska među najpogođenijima
Najveći broj slučajeva zabilježen je u Italiji – 748.
Slijede Grčka sa 445 i Francuska sa 144 slučaja, pri čemu su za obje zemlje ovo rekordni brojevi.
Ipak, povećanje broja zaraženih ne znači da je virus postao agresivniji ili da izaziva teže bolesti nego ranije.
ECDC navodi da se težina bolesti nije povećala. Broj smrtnih slučajeva, hospitalizacija i pacijenata sa neurološkim simptomima ostao je na nivou koji je zabilježivan tokom prethodne decenije.
To je važna razlika: problem je prije svega u tome što je više ljudi izloženo virusu i što se on pojavljuje na novim područjima, a ne u tome što je sam virus postao opasniji.
Zašto se virus širi prema sjeveru?
Jedan od ključnih razloga za zabrinutost jeste promjena područja u kojima se virus može održavati i prenositi.
ECDC upozorava da je širenje virusa teško predvidjeti jer broj slučajeva značajno varira od godine do godine.
Međutim, činjenica da su lokalne infekcije sada zabilježene i u Belgiji i Nizozemskoj predstavlja važan signal za evropske zdravstvene službe.
Širenje bolesti koje prenose komarci povezano je sa složenim međudjelovanjem temperature, padavina, prisustva komaraca, ptica i drugih faktora. Zato se zdravstvene službe sve više pripremaju za mogućnost da se područja rizika mijenjaju.
Vakcine za ljude nema – zaštita zavisi od prevencije
Za virus Zapadnog Nila trenutno ne postoji vakcina za ljude.
Kod većine zaraženih osoba infekcija može proći bez simptoma ili sa blagim simptomima. Međutim, kod manjeg broja oboljelih mogu se razviti teške neurološke komplikacije, zbog čega je poseban oprez potreban kod starijih osoba i osoba sa oslabljenim imunitetom.
Liječenje se uglavnom zasniva na ublažavanju simptoma, dok je kod težih slučajeva potrebna bolnička njega.
Zato zdravstvene institucije insistiraju na osnovnim mjerama zaštite od uboda komaraca:
- korištenje repelenata,
- nošenje odjeće dugih rukava i nogavica,
- postavljanje mrežica na prozore,
- korištenje klima-uređaja,
- uklanjanje mjesta sa stajaćom vodom gdje se komarci mogu razmnožavati.
ECDC upozorava: Naredne sezone mogu biti još nepredvidljivije
Ovogodišnji rekordan broj slučajeva predstavlja upozorenje evropskim zdravstvenim službama da se virus Zapadnog Nila više ne može posmatrati samo kao problem pojedinih južnih dijelova kontinenta.
Njegova pojava u novim područjima znači da se i stanovništvo koje ranije nije bilo izloženo može naći u situaciji povećanog rizika.
Ole Hojer iz ECDC-a upozorava da je unaprijed teško predvidjeti gdje će se virus pojaviti i koliko će slučajeva biti.
Zbog toga je, kako ističe, najvažnije biti spreman – kroz rano otkrivanje slučajeva, informisanje stanovništva i efikasnu kontrolu populacije komaraca.
Virus Zapadnog Nila možda nije postao opasniji, ali je postao prisutniji. A činjenica da je ove godine stigao do područja u kojima ga ranije nije bilo pokazuje da se granice zdravstvenog rizika u Evropi mijenjaju.