Dogovor američkog predsjednika Donalda Trampa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o hitnoj isporuci ruskog dizela mogao bi imati mnogo veći politički nego ekonomski značaj. Iako je Tramp potez predstavio kao način da se ublaži pritisak visokih cijena goriva na američke građane, količina koju je najavio zanemariva je u odnosu na potrebe američkog tržišta, ocjenjuje BBC.
Tramp je saopštio da bi Rusija trebalo odmah da isporuči više od 300.000 tona dizela. Međutim, prema podacima koje navodi britanski javni servis, Sjedinjene Američke Države dnevno troše oko 3,6 miliona barela dizela, pa bi najavljena količina pokrila potrebe tržišta za manje od pola dana.
Zbog toga se postavlja pitanje da li je riječ o mjeri koja zaista može ublažiti rast cijena ili prije svega o političkom potezu uoči važnih izbora.
Visoke cijene goriva postale problem za Trampa
Prema ocjeni BBC-ja, jedan od ključnih razloga za Trampov zaokret jeste strah od gubitka podrške birača pred izbore za Kongres, koji se održavaju za manje od mjesec dana.
Cijene goriva u SAD naglo su porasle od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, što je dodatno opteretilo domaćinstva, poljoprivrednike i privredu. Posebno su pogođene savezne države poput Ajove, Kanzasa, Teksasa i Ohaja, gdje poljoprivredna mehanizacija i teretni transport troše velike količine dizela.
Upravo te države predstavljaju tradicionalno važno uporište Republikanske stranke. Međutim, rast troškova života mogao bi da utiče na raspoloženje birača i dodatno zakomplikuje republikancima borbu za očuvanje većine u Kongresu.
Tramp je zbog toga pokušao da primijeni niz mjera za ublažavanje pritiska na tržište goriva. Kako navodi BBC, među potezima su pritisak na evropske saveznike da stave na raspolaganje strateške rezerve nafte, ukidanje saveznih poreza na gorivo i preusmjeravanje dizela namijenjenog poljoprivredi u međudržavni kamionski transport.
Ipak, dosadašnji potezi nisu donijeli očekivano smanjenje cijena, pa se dogovor s Moskvom pojavio kao još jedan pokušaj da se pronađe brzo rješenje.
Ruska isporuka premala da bi promijenila tržište
Iako 300.000 tona dizela zvuči kao velika količina, u poređenju s američkom potrošnjom njen značaj je ograničen.
Prema računici koju prenosi BBC, SAD dnevno troše oko 3,6 miliona barela dizela, zbog čega bi najavljena isporuka mogla pokriti potrebe tržišta za manje od pola dana. Pritom još nije izvjesno kada bi ruski tankeri mogli stići do američke obale.
Dodatnu prepreku predstavljaju problemi s ruskim kapacitetima za preradu nafte, koji su, prema navodima BBC-ja, pretrpjeli ozbiljnu štetu u ukrajinskim napadima.
Zbog toga analitičari upozoravaju da se od ove isporuke ne bi trebalo očekivati značajan i trajan pad cijena goriva. Čak i ako dogovor bude realizovan u najavljenom obimu, njegov uticaj na ogromno američko tržište mogao bi biti kratkotrajan.
BBC ujedno ukazuje na politički tajming Trampovih poteza. U nizu ključnih saveznih država već je počelo prevremeno glasanje, pa birači odluke donose u trenutku kada se suočavaju s visokim troškovima života i posljedicama sukoba na Bliskom istoku.
Dogovor s Putinom otvara pitanje sankcija i finansiranja rata
Osim ograničenog ekonomskog efekta, dogovor s Moskvom nosi i ozbiljne diplomatske posljedice. Omogućavanje uvoza ruskog dizela moglo bi oslabiti efekat zapadnih sankcija i donijeti dodatne prihode Rusiji, koja nastavlja rat protiv Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da omogućavanje Rusiji da prodaje naftne derivate znači dodatno finansiranje rata koji bi, prema njegovim riječima, trebalo zaustaviti, a ne produžavati.
Tako se Trampov potez nalazi između dva cilja: pokušaja da se ublaži ekonomski pritisak na američke građane i potrebe da se očuva zapadna politika pritiska na Moskvu.
Dok Vašington dogovor predstavlja kao odgovor na rast cijena goriva, praktični efekti najavljene isporuke mogli bi biti veoma ograničeni. Za Rusiju bi, s druge strane, čak i ograničena prodaja mogla imati dodatnu finansijsku i diplomatsku vrijednost.
Ako se procjene BBC-ja pokažu tačnim, ruski dizel neće riješiti američku krizu s gorivom. Ipak, političke posljedice dogovora mogle bi biti znatno veće od količine energenta koju će Rusija isporučiti.