Zapadna Evropa suočava se s novim talasom društvenog nezadovoljstva. U Francuskoj srednjoškolci i njihovi saveznici protestuju zbog stanja u obrazovanju, dok je u Španiji smrt 87-godišnje Marije del Karmen Abaskal, poznatije kao Marikarmen, nakon iseljenja iz stana u kojem je živjela više od sedam decenija, postala simbol sve dublje stambene krize.
Iako su povodi različiti, oba slučaja otvorila su pitanja odgovornosti vlasti, dostupnosti osnovnih životnih usluga i povjerenja građana u institucije. U Francuskoj su demonstracije obilježili sukobi s policijom i ozbiljne povrede, dok se u Španiji nezadovoljstvo prelilo na političku scenu i dovelo do raspisivanja prijevremenih izbora.
Francuska: Protesti zbog škola, sukobi s policijom i povrijeđeni demonstranti
Francusku potresa talas srednjoškolskih protesta zbog nedostatka nastavnika, preopterećenih odjeljenja i lošeg stanja školskih objekata. Blokade škola proširile su se na više gradova, a zahtjevima učenika pridružili su se roditelji, nastavnici i sindikati.
Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova koje je prenio Al Jazeera, 8. oktobra na protestima širom zemlje učestvovalo je oko 71.500 ljudi, od čega 24.500 u Parizu. Policija je privela više od 500 osoba.
Protesti su obilježeni i sukobima s policijom, a upotreba sredstava za razbijanje demonstracija izazvala je dodatne kritike. Reuters je izvijestio o ozbiljnim povredama demonstranata i istragama koje se vode zbog postupanja policijskih službenika. Posebnu pažnju izazvali su slučajevi povreda nastalih upotrebom suzavca i šok-bombi.
Učenici traže više nastavnika i veća ulaganja
Među glavnim zahtjevima demonstranata su zapošljavanje dodatnog nastavnog i pomoćnog osoblja, smanjenje broja učenika u odjeljenjima, poboljšanje uslova rada i obnova dotrajalih školskih zgrada.
Francuski ministar prosvjete Eduar Žefre najavio je hitno raspoređivanje oko 3.000 dodatnih nastavnika, dok je premijer Sebastijan Lekorni predstavio plan rada na problemima u obrazovanju. Vlada je najavila i dodatna ulaganja u okviru budžeta za 2027. godinu.
Ipak, učenički predstavnici smatraju da najavljene mjere ne odgovaraju razmjerama problema. Nezadovoljstvo se tako pretvorilo u širu raspravu o finansiranju javnog obrazovanja, radnim uslovima nastavnika i prioritetima francuske vlade.
Protesti se odvijaju uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, pa obrazovanje postaje i jedna od tema političkog nadmetanja. Različite političke opcije nude različita rješenja, dok vlast pokušava da odgovori na zahtjeve demonstranata i istovremeno održi javni red.
Španija: Smrt 87-godišnje žene postala simbol stambene krize
U Španiji je slučaj Marikarmen Abaskal pokrenuo talas protesta zbog visokih stanarina i sve težeg pristupa stanovanju. Osamdesetsedmogodišnja žena izbačena je 23. septembra iz stana u Madridu u kojem je živjela više od 70 godina, nakon što je nekretninu preuzeo investicioni fond i pokušao znatno povećati kiriju.
Snimci njenog iseljenja, tokom kojeg je iz stana iznesena na nosilima, izazvali su ogorčenje javnosti. Marikarmen je ubrzo postala simbol položaja penzionera i drugih građana koji zbog rasta stanarina teško uspijevaju da zadrže dom.
Nakon što je početkom oktobra preminula u bolnici, protesti su dobili dodatni zamah. U Madridu su organizovana okupljanja i postavljeni šatori na trgu Puerta del Sol, a demonstracije su se proširile i na druge dijelove zemlje.
Prijevremeni izbori nakon pada stambenih mjera
Stambena kriza prerasla je u ozbiljan politički problem za vladu premijera Pedra Sančeza. Španski parlament odbacio je dva paketa mjera kojima je vlada pokušala da ublaži pritisak visokih stanarina i zaštiti ugrožene stanare.
Nakon neuspjeha tih prijedloga, Sančez je raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 29. novembar 2026. godine. Stambena politika tako je postala jedna od ključnih tema predizborne kampanje.
Vlada je potom odobrila novi paket od 21 mjere. Među predloženim rješenjima su olakšice za iznajmljivanje i kupovinu prvog stana, produženje zaštite od iseljenja za ugrožene kategorije, regulisanje iznajmljivanja soba, poreske mjere za sezonske najmove i ograničavanje spekulativne kupovine nekretnina.
Pošto je parlament raspušten zbog raspisivanja izbora, o uredbama će odlučivati stalna parlamentarna komisija. Njihova sudbina mogla bi imati značajan uticaj na predizbornu kampanju i na raspravu o tome koliko država treba da interveniše na tržištu nekretnina.
Stanovanje postalo jedno od glavnih političkih pitanja
Opozicione stranke kritikuju Sančeza zbog načina na koji je vlada odgovorila na stambenu krizu. Konzervativna Narodna stranka i desničarski Voks protive se dijelu predloženih mjera, dok zagovornici strože regulacije tržišta smatraju da je potrebna snažnija zaštita stanara.
Slučaj Marikarmen dodatno je zaoštrio tu raspravu. Njena smrt izazvala je saosjećanje, ali i političke optužbe, dok aktivisti poručuju da problem nije ograničen na jedan slučaj, već da odražava širi problem dostupnosti stanovanja.
Španski sindikati najavili su generalni štrajk za 11. novembar, nekoliko sedmica prije izbora, čime se pritisak na političke stranke dodatno pojačava.
Dva različita problema, isto pitanje odgovornosti vlasti
Protesti u Francuskoj i Španiji imaju različite neposredne uzroke. U Francuskoj je u središtu krize javno obrazovanje, dok se u Španiji nezadovoljstvo usmjerilo na rast stanarina i sve teži pristup stanovanju.
Ipak, oba slučaja pokazuju koliko pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život mogu prerasti u širu društvenu i političku krizu. U Francuskoj se od vlasti traže bolji uslovi u školama, a u Španiji veća zaštita stanara i dostupnije nekretnine.
U narednim sedmicama pažnja će biti usmjerena na to hoće li francuska vlada uspjeti da sprovede obećane promjene i da li će španske stambene mjere dobiti potrebnu podršku. U Španiji će se istovremeno voditi predizborna kampanja u kojoj će pitanje stanovanja imati posebno mjesto.